Pet najčešćih uzroka smrti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, dijabetes, hipertenzivne bolesti i zloćudne novotvorine dušnika, bronha i pluća. Podatke Državnog zavoda za statistiku o umrlim osobama u 2023. godini obradio je Zavod za javno zdravstvo DNŽ. Te je godine 1.360 osoba umrlo.
Prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, najveći udio među uzrocima bolesti u ovoj županiji odnose se na cirkulacijski sustav. To vrijedi za žensku i mušku populaciju. Jedini grad u kojem je, u spomenutoj godini, najveći udio umrlih od novotvorina ili tumora, su Ploče. Prva asocijacija na mogući uzrok je azbest, javlja Dubrovacki vjesnik.
– Kako bi Amerikanci rekli, dolazi ‘pay day‘. Svakodnevicu uzimamo zdravo za gotovo, a život kakvim živimo došao je na naplatu; sve ono što se godinama taložilo, od azbesta, luke, ugljena, cigareta do otrova i toksina po Neretvi. U luci su i sad brda ugljena, a srećom, nikada se nije ostvario projekt termocentrale, što bi osjetili i oni u Trpnju. Ovako, vjetar samo nosi nama po Pločama. Ali, to je cijena života. Medicina produljuje život. Da biste to omogućili, nešto se mora raditi, da biste radili, morate proizvoditi. Nije to neka utjeha, nego stvarnost. Najveća incidencija je kod generacija koje su sada u dobi od 65 do 75 godina. Dok je našim precima prije 100 godina prosječan životni vijek bio 50 godina, danas je očekivano prosječno trajanje života oko 80 – kaže dr. Vinko Matić, ravnatelj Doma zdravlja Ploče i liječnik obiteljske medicine koji je čitav radni vijek proveo u tom gradu.
I danas, sa 68. godina života, radi kao liječnik.
– Mnogo ljudi u Pločama je umrlo od karcinoma pluća. Je li to od pušenja ili azbesta? Univerzalni je stav da je svatko tko živi u krugu 40 kilometara od azbesta izložen, na ovaj ili onaj način. Ovo vam sve govori: u prvom razredu osnovne škole, svi smo išli u tvornicu azbesta na izlet. Sjećam se svog prijatelja iz klupe, Tonćija Barbira, s kojim sam za ruku prolazio kroz predionicu i industrijski dio azbesta kako bi nam pokazali kako radi tvornica. Nismo vidjeli prst pred nosom. Svi smo mi u Pločama izloženi azbestu, nisu samo radnici. Tko je jednom udahnuo, samo jednu azbestnu česticu, ne možete je izbaciti iz respiratornog trakta. Ponavljam, dođe vrijeme naplate – komentira dr. Matić.
Pločanski liječnik ima poruku i za stanovnike Dubrovnika: „Imajte na umu, vi koji živite u Dubrovniku, da niste pošteđeni. Kad sukne dim iz kruzera dok pale motore, više zagade zrak nego svi vaši automobili koje vozite, a ljudi na to ne obraćaju pažnju”.
Upozorava i na problem nepridržavanja uputstava pri korištenju pesticida na čitavom području doline Neretve, ne samo u Pločama.
– I onda još to miješaju rukom, bez ikakve zaštite. Mnogo je čimbenika koji rezultiraju ovakvom statistikom. Među njima je i pušenje. Sjećam se kako su učenici nekadašnjeg ŠUP-a, škole u privredi, svi doslovce pušili. To su te generacije koje danas imaju oko 70 godina, koje ne obolijevaju samo od kronične opstruktivne bolesti pluća, nego i raka pluća. Svakodnevno gledam ljude koji sjede oko zgrade Doma zdravlja i puše, neugodno mi je gledati – kaže dr. Matić.
Za sve popularnije električne cigarete, kaže kako ga podsjećaju na prijelaz sa škije na filter: „Neki će se sjetiti da su tek sedamdesetih godina u cigarete počeli umetati filtere. Dakle, ako je nešto poboljšano, ne znači da nema nuspojava”.
Najbolja kampanja protiv pušenja je visoka cijena duhana, kaže liječnik. Protivnik je ‘medicinskog terorizma‘, pušenje ostavlja na izbor svakom pojedincu, ali smatra da posljedice toga izbora ne treba plaćati čitavo društvo. Procjenjuje da je petnaestak posto pacijenata u njegovoj ordinaciji u kategoriji pušača te da, najviše zbog skupoće, potrošnja duhanskih proizvoda opada.
Tekst: Silvia Rudinović
Slika: rogotin.hr