U Rogotinu pjevaju vjetroorgulje. Senzacija je to vrijedna pažnje i divljenja jer rogotinske orgulje, koje muzički znalci često nazivaju i kraljicom među instrumentima prve su na svijetu koje muziciraju zahvaljujući vjetru. Glazbom su zadovoljni svi, majstor koji ih je konstruirao ali i stanovnici Rogotina, koji svakodnevno mogu slušati „glazbu vjetra“ i to ne preglasnu da bi im smetala. Uz domaće ljude u milozvučnom pjevu orgulja uživaju i strani gosti, posjetitelji doline Neretve, kojima je gušt popeti se na Trovro i pogledati neretvansku dolinu išaranu kanalima i rukavcima, Ušće na koje jedre raznobojni zmajevi, zelene plantaže mandarina koju se upravo najljepše u jesen kad se pozlate zlatno-žutim plodovima, piše Slobodna Dalmacija
Zvuk principala
A kakav je to zvuk što su ga proizvele orgulje na Trovru?
Riječ je o zvuku boje principala, to je najoštriji zvuk na orguljama, specifičan za taj instrument, tumačio nam je Alen Kvaternik, majstor za orgulje koji ih je postavio, pa svaki put kad zapuše čarobni maestral, bura ili jugo neretvanskom dolinom razliježe se pjev vjetroorgulja s brda Trovro ponad Rogotina. Vjetrovi ovdje preuzimaju ulogu orguljara upuhujući zrak u velike tube koji iz svirala izlazi kao zvuk različitih boja i visina od baroknih pa do romantičnih tonova.
Ideja za vjetroorgulje rodila se nakon višemjesečnih premišljanja kako bi se mogao spojiti vjetar i brdo Trovro u jedinstvenu turističku atrakciju. Danas u Rogotin dolaze domaći i inozemni posjetitelji a Trovro je zanimljiva lokacija za terensku nastavu i učeničke ekskurzije.
Razmišljali smo kako bi se mogla iskoristiti ruža vjetrova na idealnom vidikovcu Trovro iznad Rogotina. U početku je bilo nepovjerenja prema samoj ideji ali na kraju je sve ispalo dobro-kaže nam glavar Rogotina, Ante Šunjić, koji je uložio velike napore i energiju da orgulje konačno zasviraju.
Otkriće turistima
Rogotinske vjetroorgulje jedine su u svijetu. Do sada ne postoje saznanja da igdje išta slično postoji. Najbliže su im zadarske morske orgulje, ali one snagu mora preobrazuju u melodije, dok ove rogotinske za svoj pogon koriste vjetar, kojega u ovom dijelu neretvanske doline ne fali. Jedinstvena je to atrakcija domaćim Neretvanima, ali i posjetiteljima kojima je Neretva potpuno novo otkriće, bilo da surfaju pličinama neretvanskog ušća ili pak uživaju u netaknutim močvarama i domaćoj gastronomiji, pa kad se svemu tom doda i pokoja nota odsvirana s vjetroorgulja čarobnom doživljaju nema kraja.
Orgulje su u neretvansku dolinu stigle iz ravne Podravine, točnije grada Koprivnice te su u glazbi povezali ove dvije regije. Same svirala se sastoje od tube, redukcije, rezonantne cijevi i labija. Tonalitet zvuka ovisit o dužini rezonantne cijevi. Većina dijelova na sviralama izrađena je od posebne vrste inoksa, 316, a riječ je o materijalu koji se koristi u morskim krajevima jer je otporniji na utjecaj soli od običnog inoksa. Svake orgulje ima četiri izlaza za zvuk i ugrađene klapne koje se u slučaju prejake glazbe zatvarati sprječavajući ulazak zraka u tubu.
Do vrha Trovru, stotinjak metara nad morem, vodi kamenom popločana staza i šetnica uz koju su uređene postaje križnog puta. Posebno je svečano u vremenu korizme kada se upriliče pobožnosti Križnog puta te velika procesija tradicionalno u petak pred Veliki petak. U planu je i uređenje biblijskog vrta, čime će se zaokružiti ova jedinstvena cjelina koja je već turistička atrakcija za Dalmaciju i šire.
Ruža vjetrova
Nije bilo lako konstruirati vjetroorgulje koje će svirati Ušćem Neretve. Projektant, Pločanin, inženjer, Željko Škorić je mislio na sve, a glavna ideja vodilja je bila ruža vjetrova koji pušu na ovom prostoru. Vjetar je ovdje zamijenio orguljaša koji na Trovru “stvara glazbu”.
Jedne orgulje su postavljene iz pravca Ploča. Njima je “pogonska energija” za stvaranje zvuka biti maestral, koji hladi Neretvu u vrućim ljetnim danima. Druge orgulje su od strane rijeke Neretve. Za zvuk im treba jugo, dok je na orguljama iz pravca samog naselja Rogotina orguljaš biti bura. Orgulje su tako pokrile sva godišnja doba, pa s obzirom na učestalost i brzinu vjetrova glazbe nikada ne nedostaje.
U akordima različitih tonaliteta, baroknim i romantičnim zvukovima uživaju Neretvani i njihovi gosti. Atrakcija je to svjetskih razmjera jer rogotinske vjetroorgulje jedine su na svijetu.
Nije lako napraviti orgulje koje sviraju na vjetru
Najprije se izrežu svi dijelovi tube, redukcija, cijev, rezonator, poklopac rezonatora po šabloni i dimenzijama svake svirale, a onda se savija lim na hidrauličnu savijačicu pod pravim kutom ili, kao kod redukcije, pod određenim kutom. Kada su svi sastavni dijelovi gotovi, započinje zavarivanje, i to TIG postupkom, nakon čega se varovi bruse i poliraju. Prirubnice se tokare i zavaruju na rezonatore i usisne dijelove. Labijumi su unikati i izrađuju se od cink lima, a spajanje se izvodi lemenjem, pojašnjava Alen Kvaternik iz tvrtke “Kvaternikorguljarstvo“, koji ih je izradio i postavio.
Tekst: Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija
Slike: rogotin.hr