Metković i dolina Neretve poželjna su mjesta za život. Za razliku od mnogih depopulacijskih područja u Dalmaciji otkuda se ljudi iseljavaju, neretvanska dolina bilježi pozitivne demografske trendove, što utječe i na tržište nekretninama, koje je iznimno živo i aktivno. Kupuju se novogradnje, ali i stari stanovi i kuće.
Stambena izgradnja u Metkoviću cvjeta. Na užem gradskom području trenutačno je aktivno desetak gradilišta stambeno-poslovnih zgrada. Grade se velike stambene zgrade s po trideset i više stanova, ali i manje zgrade, takozvane urbane vile, s tri do pet stambenih jedinica.
Sve što se sagradi to se i proda, puno prije negoli zgrada bude useljiva. Ljudi kupuju stanove već u tlocrtima, čim se zakopa prva lopata i postavi ploča s generalijama objekta, izvođačem radova i pravomoćnom građevinskom dozvolom, ponekad i prije toga.
Cijena kvadrata novogradnje u Metkoviću se kreće oko 2000 eura, prava sitnica u usporedbi s cijenama u Splitu, Dubrovniku, ili drugim gradovima na dalmatinskoj obali, gdje je kvadrat stana premašio tri tisuće eura.
Za razliku od Metkovića, u drugim neretvanskim gradovima stambena izgradnja je ponešto manja, a i cijene drugačije.
Primjerice u Pločama je metar četvorni novogradnje oko 2500 eura, dok je pak u Opuzenu cijena kvadrata u novogradnji najpovoljnija, iznosi 1500 eura.
Međutim, investicija u stambeno-poslovne objekte zasigurno bi bilo još kada bi se revidirali postojeći prostorni planovi. Upravo su oni, kako nam govore investitori, velika kočnica stambenoj izgradnji.
Da je dolina Neretve lijepo mjesto, ne samo za posjete, već i za život s obzirom na blizinu mora, ali primjerice i BiH, posebno tamošnjih skijališta do kojih je tek sat ili dva vožnje, složit će se mnogi.
Dolina Neretve zasigurno postaje i sve poželjnije mjesto i u turističkom smislu, posebice izgradnjom Pelješkog mosta koji je donio dodatnu notu razvoju regije, ali i same doline, ističe Matej Marević, agent za nekretnine, naglašavajući da su cijene nekretnina doživjele određeni rast, a najvažniji razlozi su uvođenje eura i otvaranje granica, čime smo napokon postali dio EU tržišta, ali i porast cijena građevinskog materijala te velike potražnje, kako u čitavoj Hrvatskoj, tako i u dolini Neretve…
Tekst: Stanislav Soldo
Slika: rogotin.hr ilsutracija
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Slobodne Dalmacije
