Predprošli tjedan gusti bijeli dim s terminala za rasute terete u luci Ploče iznenadio je i zabrinuo Pločane, stanovnike okolnih mjesta i brojne turiste koji u špici sezone borave na gradskome području. Pokazalo se da je došlo do samozapaljenja dijela ugljena dopremljenog iz Indonezije za potrebe Elektroprivrede Srbije. Riječ je o tzv. smeđem ugljenu, sklonom samozapaljenju u određenim uvjetima, osobito ako je izložen visokim temperaturama. Nakon dvodnevnog gašenja, situacija je pod kontrolom iako je ostalo nekoliko nepoznanica. U razgovoru s bivšim pomorcima, koji žele ostati anonimni, saznajemo da će sada biti teško utvrditi, ako stvari uopće krenu u tom pravcu, je li do samozapaljenja ugljena došlo još na brodu, tijekom 20-dnevnog transporta iz Indonezije, ili nakon pretovara na skladišni prostor u pločanskoj luci. Također, nitko ne može garantirati da neće doći do ponovnog tinjanja zbog visokih temperatura i sastava ugljena.
Naime, ugljen je tvar biljnog porijekla koja je kroz dugi vremenski period bila izložena temperaturi i tlaku. Primarno se sastoji od ugljika sa primjesama drugih komponenti koje obilježavaju vrstu ugljena. Porastom kvalitete ugljena, što je posljedica učinka porasta tlaka i temperature kojoj je ugljen bio izložen u razdoblju više milijuna godina, raste i njegova kalorična vrijednost.
Tako, poznajemo različite vrste ugljena od treseta kao najniže klase, lignita ili smeđeg ugljena, mrkog ili kamenog ugljena pa do antracita kao najkvalitetnije vrste ugljena. Lignit se pretežito koristi za grijanje, proizvodnju električne energije i u kemijskoj industriji, kameni ugljen se uglavnom koristi u metalurgiji (koksiranje) kao i za proizvodnju električne energije dok se antracit kao najkvalitetniji ugljen koristi za kućanstva i grijanje u različitim proizvodnim postrojenjima (cementare, industrijska postrojenja i sl.)
Ugljen porijeklom iz Indonezije je relativno mladi ugljen. Većina indonezijskog ugljena po svojoj kvaliteti klasificira se kao smeđi ugljen odnosno lignit. Ovaj ugljen poznat je po tome da ima nizak sadržaj prašine i sumpora što su vrlo povoljne karakteristike jer prilikom sagorijevanja nastaje manja količina sumpornog dioksida. Međutim, ugljen ove kvalitete ima visoki sadržaj hlapljivih tvari kao i smole što se smatra manje poželjnim karakteristikama.
Kodeks međunarodne pomorske organizacije (IMO) pod nazivom International Maritime solid bulk cargoes code (IMSBC) ima za cilj davanje uputstava i preporuka u svrhu lakšeg rukovanja i prijevoza krutih rasutih tereta morskim putem pa tako i ugljena.
Kodeks između ostaloga pruža informacije i o potencijalnim opasnostima, pa tako posebno opisuje situacije u slučaju samozapaljenja ugljena bilo u samom brodu ili na skladištu. Prema riječima anonimnog pomorca s bogatim iskustvom na poslovima prijevoza ugljena, potrebno je prije ukrcaja ugljena u brod konstantno mjeriti temperaturu ugljena koja ne bi smjela prijeći 55 C. Ako je prema deklaraciji o teretu vidljivo da je ugljen sklon samozapaljenju onda ga je potrebno kontinuirano nadzirati za vrijeme ukrcaja kao i tijekom plovidbe broda u luku.
U slučaju da dođe do samozapaljenja broda u plovidbi, ovisno o opsegu zapaljenja kao i uvjetima broda i plovidbe, preporuča se nekoliko aktivnosti, od hlađenja ugljena vodom, sprečavanja dotoka kisika pa do punjenja brodskih skladišta inertnim plinom ako je takav plin raspoloživ.
U slučaju da dođe do samozapaljenja ugljena na lučkim skladištima, ovisno o opsegu samozapaljenja i drugim specifičnim uvjetima, preporuča se hlađenje ugljena vodom, izuzimanje žarišta radnim strojevima (bageri, buldozeri) te zbijanje ugljena tzv. kompaktiranje čime se sprječava dotok kisika koji podržava gorenje. Upravo te radnje poduzete su prilikom intervencije u luci Ploče.
Luka Ploče registrirana je kao dioničko društvo za usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, skladištenje roba i špediciju, izlistana na burzi i, kako ističu u odgovoru na naš upit, „posluje sukladno propisanim standardima korporativnog upravljanja“.
Iz Uprave Luke Ploče ističu kako su svjesni okruženja u kojem se Luka Ploče nalazi, te da od samih početaka provode najviše standarde pri rukovanju opremom i izrazitu pozornost pridaju zaštiti i očuvanju okoliša. „Izradili smo i Akcijski plan mjera koji Luku Ploče d.d. pozicionira kao društveno i okolišno odgovornu tvrtku. Unutar Operativno-tehničkog sektora ustrojen je specijalizirani Odjel ekologije koji se na dnevnoj razini bavi ekološkim radnjama, te razvija strategije za daljnja poboljšanja i unaprjeđenja u cilju postizanja standarda ”zelene luke”. U tom smjeru, ističemo da je Luka Ploče ulaganjem u opremu bogatija za dvije specijalizirane četke za prometnice i otvorena skladišta, fiksni sustav prskalica, mobilni sustav prskalica, eko cisternu sa traktorom te cisternu sa prskalicama za polijevanje.
Svakodnevno se koristi četka za čišćenje prometnica, uključujući utovarivač na koji je ugrađena, te cisterna s traktorom za polijevanje uskladištenog ugljena s polimerskom emulzijom, koja stvara koru na ugljenu i prevenira prašenje, čime se osim što sprječava prašenje sa lagera, umanjuje mogućnost samozapaljenja.
Samozapaljenje iz vašeg upita je nastalo u kombinaciji visokih temperatura i karakteristika ugljena. Luka Ploče d.d. je tom prilikom organizirala gašenje sa 6 kamiona, tri utovarivača, dva bagera, buldožer, šest prskalica, dvije cisterne i preko 30 ljudi u jednoj smjeni, uz asistenciju vatrogasnih društava Vizir i Florijan, što je rezultiralo uspješnim gašenjem, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima koji su uključivali visoku temperaturu i vjetar.
Iako Luka Ploče troši ogromne količine vode koje u ljetnim mjesecima znaju biti višestruko veće, svjesni okruženja u kojem se tvrtka nalazi i dalje ćemo provoditi najviše standarde pri rukovanju teretom te će se pridavati izrazita pozornost zaštiti i očuvanju okoliša i manipulacijama sa teretom, nastavljajući i dalje angažman na razvijanju mjera za suzbijanje ovakvih događaja, odgovorili su iz Uprave.
Iz Grada Ploča poručili su da žele transparentnost, zbog neminovnog suživota, jer je to prvenstveno u interesu građana. „Ne želeći prejudicirati ništa, mi u ovom trenutku i dalje ne znamo okolnosti požara ni eventualne posljedice. Već to je dovoljno za sumnju i nezadovoljstvo građana koji su posebno osjetljivi na događanja na lučkom području i to s pravom. Jasna je gospodarska uloga lučkog područja, ali jasno tražimo transparentnost jer moramo imati suživot, a on ne postoji bez komunikacije. Lučka uprava koja je i nadležna za područje luke vrlo je štura po ovom pitanju a ima najveću, ako ne i isključivu odgovornost.
Građani Ploča zaslužuju znati što se dogodilo i što se inače događa u našoj neposrednoj životnoj okolini. Moraju biti poznate posljedice po zdravlje i okoliš, a i ono što je najvažnije, a to je plan i mjere sprečavanja svih po zdravlje neželjenih posljedica.
Grad Ploče poduzima i nastaviti će snažnijim intenzitetom poduzimati sve što je u našoj nadležnosti, iako je ona iznimno ograničena. Očekujemo adekvatniju ulogu Lučke uprave Ploče sukladno nadležnostima i odgovornosti koju ima“, rekao je gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević