Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije je 3. studenog 2022. godine organizirala Znanstveni skup pod nazivom Delta Neretve – klimatske promjene, trenutna postignuća i budući izazovi u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću. Znanstveni skup se održao u  sklopu projekta Saltwater intrusion and climate change: monitoring, countermeasures and informed governance; Prodor slane vode i klimatske promjene: praćenje, protumjere i informirano upravljanje – SeCure.

Na početku Znanstvenog skupa prisutnima se obratila ravnateljica Javne ustanove Marijana Miljas Đuračić, zatim gradonačelnik grada Metkovića Dalibor Milan te župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Ravnateljica Javne ustanove Marijana Miljas Đuračić nalglasila je da klimatske promjene predstavljaju jedan od najsloženijih problema današnjice s kojim se suočava cijeli svijet i sve veći rizik ne samo za ekosustave i bioraznolikost, već i za gospodarstvo, ljudsko zdravlje i dobrobit građana u Europi. One nisu nešto što će se nekom drugom događati, one se danas događaju svima nama, svakome u njegovom području djelovanja (primjete ih svi: od biologa, ribara, do poljoprivrednika, znanstvenika, lokalnog stanovništva) te ostavljaju dalekosežne posljedice. Klimatske promjene danas nisu više iluzija kao što je bilo na neki način opće mijenje među laicima i ne tako davno, prije nekih 10-tak godina, one danas nisu samo primjetne i vidljive za znanstveno-stručnu zajednicu, prisustvo i njihovo djelovanje danas je primjećuju svi čelnici i donositelji političkih odluka, znanstveno-stručna zajednica, lokalno stanovništvo, gospodarski sektor. Europska unija je već zadala neke ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena kroz donošenje Euroskog zelenog plana u kojem jedan od ciljeva da se putem svih djelovanja i politika doprinese  postati klimatski neutralan do 2050 godine što znači da će se drastično od danas do 2050 godine smanjiti emisije stakleničkih plinova kroz djelovanje svakog pojedinaca i promjenu životnih navika. Ne možemo ih zaustaviti, ali ono što zasigurno možemo napraviti i na koji način svatko od nas kao pojedinac može doprijeti ublažavanju klimatskih promjena jest kroz promjene životnih navika koje ostavljuju smanjen otisak na prirodu, dekarbonizacijom, smanjenem nastajanja stakleničkih plinova, prelaskom na čiste i obnovljive izvore energije, sadnjom zelenila u svojim okućnicama.

Gradonačelnik Grada Metkovića Dalibor Milan osvrnuo se na važnost projektnih aktivnosti za cijelo područje doline rijeke Neretve te naglasio prirodno bogastvo kojim ovo područje obiluje. Grad Metković upravo stavlja naglasak na poticanje zelenog poduzetništva, razvoj ekološke poljoprivrede ali i na direktan rad i edukaciju poljoprivrednika kako bi se potaknulo održivo korištenje resursa. Dolina rijeke Neretve, gdje je poljoprivreda osnova ekonomskog razvoja, trebala bi se usmjeriti prema očuvanju prirodnih resursa te profitabilnoj proizvodnji koja se ostvaruje kroz ekološku poljoprivredu.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je da je važnost ovog projekta upravo u temama i problematici koju obrađuje i koja nas sve dodiruje a to su klimatske promjene. Pohvalio je napore Javne ustanove i Regionalne razvojne agencije DUNEA na kapitalizaciji ova tri projekta u projekt SeCure kojim će se pružiti nova saznanja u borbi za klimatske promjene. Budući je Europska unija zadala ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena, kao voditelj hrvatskog izaslanstva Odbora regija pri Europskoj uniji, kroz radne odbore, upravo naglašava važnost zajedničkog djelovanja u pokušaju smanjivanja negativnog utjecaja klimatskih promjena.

Znanstvenom skupu prisustvovala je i pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević, ravnateljica Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije Melanija Milić, načelnica Općine Zažablje Maja Vrnoga, načelnik Općine Pojezerje Borislav Dominiković te predstavnik Ureda predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Veselko Luburić.

U prvom dijelu Znanstvenog skupa predstavila su se tri završena Interreg projekta iz kojih je proizašao projekt SeCure, a u drugom dijelu svjetski priznati hrvatski znanstvenici održali su predavanja na temelju svojih istraživanja i saznanja vezanih za klimatske promjene kako na razini Hrvatske tako i delte Neretve. Budući da su klimatske promjene širok problem koji zahvaća mnoštvo sektora, cilj ovih znanstvenih predavanja bio je pružiti informacije za raspravu i ukazati na poveznice između klimatskih promjena i okoliša koje sežu od šteta u gospodarstvu do gubitka bioraznolikosti te predložiti smjernice za prilagodbu i ublažavanje njihovih učinaka.

Nakon završetka Skupa za sve zainteresirane sudionike bio je organiziran prijevoz autobusom od Metkovića do mjernih postaja na lokacijama – ušće Neretve i Jasenska. Radi se o mjernim postajama koje su postavljene u sklopu projekta MoST na područjima koja su prepoznata kao izrazito ugrožena štetnim djelovanjem morske vode, a na kojima se provodi redovno terensko ispitivanje saliniteta te ostalih parametara površinske i podzemne vode.

Projekt SeCure kapitalizira rezultate tri Interreg V-A Italija-Hrvatska projekta – CHANGE WE CARE,  MoST i ASTERIS na temelju kojih će se provesti duža razdoblja testiranja, praćenje učinkovitosti smanjenja koncentracije soli, razviti mjere povećanja produktivnosti poljoprivrednog zemljišta, poboljšanja stanja ekosustava i zaštite slatkovodnih resursa. Praćenje raspodjele soli te istraživanja njihovog utjecaja na poljoprivredu i bioraznolikost provodit će se u obalnim područjima Delte Neretve,  Venecije i Ravene. Glavni ciljevi projekta su: Očuvanje obalnih područja od zaslanjenja koje utječe na poljoprivredu i bioraznolikost; Jačanje suradnje između znanstvenih institucija i upravljačkih ustanova s ciljem izrade smjernica za upravljanje vodnim resursima i prilagodbu na zaslanjenje u obalnim područjima; Procjene opasnosti, osjetljivosti i ranjivosti obalnih područja na prodor slane vode; Produženo trajanje predloženih rješenja te podizanje svijesti kod mladih, lokalnih dionika i znanstvene zajednice o negativnom utjecaju slane vode na okoliš.

Glavni partner projekta je Sveučilište u Padovi, a uz Javnu ustanovu partneri na projektu su Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Hrvatske vode,  Nacionalni savjet za istraživanje – CNR i Regija Veneto.

Ukupna vrijednost projekta je 600 tisuća eura, a dio predviđen za provedbu aktivnosti Javne ustanove iznosi 80 tisuća eura. Projekt je sufinanciran s 85 posto sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj kroz program prekogranične suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska 2014-2020 u sklopu prioritetne osi Sigurnost i otpornost i traje do 30. lipnja 2023. godine.