U Arboretumu Gradac, u organizaciji Zavičajne zbirke Gradac i Turističke zajednice općine Gradac, otvorena je izložba „Perunike – tragom božjih strijela”. Riječ je o izložbi Knjižnica Grada Zagreba – Knjižnice Medvešćak, autorice dr.sc. Milke Tice, koja peruniku promatra iz interdisciplinarne perspektive. U prigodnom dijelu programa brojne je posjetitelje ove izložbe glazbenim izvedbama oduševio ženski zbor Gradac.
Brojni povijesni izvori te sama etiologija njezina imena, svjedoče kako je perunika jedna od najdugovječnije upotrebljavanih biljaka. Zbog njezinog raskošnog i neobičnog cvijeta, o perunici su se oduvijek ispredale legende. U starogrčkoj mitologiji, ona je simbol božice Iride ili Iris, glasnice bogova. Tamo gdje bi njezina duga dotaknula zemlju prenoseći poruku bogova, niknula bi perunika. U staroslavenskoj mitologiji vezuje se uz vrhovnog boga Peruna te se smatra kako bi perunika niknula na mjestu gdje bi zemlju dotaknula njegova munja.
Na svijetu postoji oko 300 samoniklih vrsta perunika. Njihova evolucija i danas traje, budući da se križanjem lako dobivaju nove vrste. U Hrvatskoj raste 15 vrsta perunika, od kojih su sljedeće endemske: Iris Adriatica, Iris X Rotschildii, Iris Croatica, Iris Illyrica te Iris pseudopallida Dalmatica. Upravo je Iris Croatica 2000. godine proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom.
„U želji da obilježimo 20. godišnjicu proglašenja perunike hrvatskim nacionalnim cvijetom, ovu smo izložbu prije dvije godine uvrstili u naš godišnji plan rada. Tada nas je u realizaciji izložbe omela epidemija koronavirusa. No, fascinirani ovim raskošnim cvijetom, od izložbe nismo odustali. Čekali smo i ove godine dočekali priliku da ostvarimo zamišljeno” izjavila je voditeljica Zavičajne zbirke Gradac, Mirjana Andrijašević.
Perunika nije samo neobično lijepa, ona je ujedno i ljekovita biljka. Naime, perunika (Iris illyrica) bila je najvažnija ljekovita biljka u Starom vijeku koju smo naslijedili od Ilira naseljavanjem istočne obale Jadrana. Spominje se u djelima grčkih liječnika i filozofa Pedanija Dioskorida, Plinija i Teofrasta. Podzemni dio perunike (rizon) još je od starog vijeka poznat zbog svoje ljekovitosti. Prah osušenog rizona koristio se u brojne svrhe: protiv kašlja, nesanice, zacjeljivanje rana, itd. No, koristio se i u kozmetici, te su se od njega izrađivali parfemi, pomade, eterična ulja, omekšivači za rublje te šamponi za suho pranje kose. Danas je uporaba perunike u farmaciji ograničena na homeopatske lijekove, dok je u kozmetičkoj industriji i danas iznimno važna. Naime, sušeni podanak perunike smatra se jednim od najskupljih sastojaka u industriji parfema. Iz tog razloga Chanel, Lancôme i brojni globalni proizvođači parfema diljem Francuske posjeduju polja perunika. Ipak, perunika se diljem svijeta upotrebljava ponajprije kao ukras.
„Ovom izložbom željeli smo ne samo obilježiti dva desetljeća od proglašenja perunike hrvatskim nacionalnim cvijetom već i podržati povratak ovog tradicijskog cvijeta kao naše prirodne baštine u hrvatske vrtove i parkove. Nadamo se da smo u tome barem malo uspjeli”, zaključila je prilikom otvaranja izložbe Ivana Andrijašević iz Zavičajne zbirke Gradac.
