O potresima sa epicentrom kod Stoca u istočnoj Hercegovini, koji nas uznemiravaju već nekoliko dana porazgovarali smo sa Dariom Jozinovićem, “stručnjakom” za potrese.
Njegova uža specijalnost je rano upozoravanje na opasnost od potresa.
Svjedoci smo da je Google upozoravao građane na potres i obavijest je u petak navečer došla kojih desetak sekundi prije prve trešnje, što je posebno zaintrigiralo ljude koji nisu mogli vjerovati što im se događa, je li riječ o nekakvoj šali i stvarnom upozorenju. Naravno, kako su zaredali potresi i obavijesti koje su stizale na mobitele shvatili su da je ipak riječ o naprednim tehnologijama, piše Slobodna Dalmacija.
Kako predvidjeti kada će se i gdje dogoditi potres?
Potresi se ne mogu predvidjeti u smislu predviđanja vremena, lokacije i jačine potresa. Možemo procijeniti gdje se mogu dogoditi potresi određene magnitude, no ne možemo predvidjeti kada će se oni dogoditi.
Što su sustavi za rano upozorenje, poput onog Googleovog i predviđaju li oni potrese?
Sustavi za rano upozorenje ne predviđaju potrese. Ti sustavi nam daju informacije o potresu i predviđaju trešnju nakon što je potres već započeo. Oni se temelje na procjeni lokacije i jačine potresa u što kraćem roku nakon početka potresa, koje se onda šalju zainteresiranim korisnicima. Informacija danas može putovati puno brže od seizmičkih valova, koji putuju u prosjeku oko 6 km/s (najbrži) ili oko 3 km/s (oni koji uzrokuju najsnažniju trešnju i najviše štete). To znači da možemo poslati upozorenja (predviđanja) korisnicima koji se nalaze dalje od epicentra potresa jer će im informacija koju pošaljemo stići prije seizmičkih valova koji uzrokuju gibanje tla. Što se korisnik nalazi dalje od epicentra potresa to će više vremena upozorenja imati. S druge strane, točnost procjene lokacije i magnitude potresa je obično povezana s količinom podataka koju sustav ima, što znači da često moramo birati između točnosti i vremena upozorenja. Dakle da sumiramo, sustavi za rano upozorenje neće predvidjeti potres, ali mogu predvidjeti trešnju tla (nekoliko sekundi prije) na nekim lokacijama koje nisu u samoj blizini epicentra potresa.
Kako radi Googleov servis za rano upozorenje?
Na to pitanje ne mogu odgovoriti jer Google nije objavio detalje o svom servisu za rano upozorenje. Moja pretpostavka je da se Googleov sustava ponaša slično kao MyShake sustav koji postoji u Kaliforniji i koji je razvijen u proteklih nekoliko godina. Taj sustav koristi akcelerometre koji se danas nalaze u velikom broju mobilnih telefona. Algoritmi umjetne inteligencije, koristeći podatke s akcelerometara mobilnih telefona koji posjeduju MyShake aplikaciju, procjenjuju je li se potres dogodio, te njegovu lokaciju i magnitudu. Ta se procjena onda šalje korisnicima koji se nalaze na određenoj udaljenosti od epicentra potresa unutar koje se može očekivati trešnja tla. Senzori koji se nalaze u mobilnim telefonima daju podatke manje kvalitete nego seizmički instrumenti, ali je s druge strane prisutan velik broj takvih senzora. Ovakvi sustavi su tek krenuli s upotrebom, i proteći će još nekoliko godina dok ne budemo mogli donijeti zaključak jesu li oni dobro rješenje i mogu li zamijeniti klasične sustave.
Koje su koristi sustava ranih upozorenja?
Sustavi za rano upozorenje najčešće daju samo nekoliko sekundi upozorenja što običnim korisnicima često nije dovoljno za ikakvo značajnije djelovanje. Međutim, ti sustavi mogu biti puno bolje upotrijebljeni za neke druge svrhe poput: zaustavljanja operacija u bolnicama, zaustavljanja vlakova, zaustavljanja automobila ispred tunela ili mostova, izoliranja ili zaustavljanja industrijskih sistema, itd.
Biografija
Dario Jozinović, rođen 1992. i odrastao u Žepču (BiH), gdje je i završio opću gimnaziju. Diplomirao Geofiziku na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorirao geofiziku 2021. na Sveučilištu Roma Tre i Nacionalnom Institutu za Geofiziku i Vulkanologiju u Rimu na temu “Strojno učenje primijenjeno na brzo predviđanje gibanja tla”. Trenutno zaposlen u Švicarskoj seizmološkoj službi pri ETH Zurich kao Postdoktorand na temu sustava za rano upozorenje od potresa.
Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija
Slika: Božo Radić/Cropix