Gradski vijećnik HSS-a Zdenko Mateljak podnio je kaznenu prijavu zbog zloupotrebe položaja i ovlasti i nezakonitog pogodovanja protiv odgovornih i rukovodećih osoba u tijelima Grada Ploča.
Mateljak naglašava da kao gradski vijećnik, usprkos višekratnim upozorenjima na korupciju od strane anonimnih zaposlenika Grada Ploča, nije uspio doći do Ugovora kojim je, kako tvrdi, osigurana nepripadna korist tvrtki Agrodet d.o.o. i njezinoj direktorici Blaženki Mičević. Grad Ploče je, naime, temeljem Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem krajem veljače ove godine raspisao natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na području katastarskih općina Komin i Opuzen I, a vijećnik HSS-a smatra da je tom prigodom Grad „izvan svih normalnih gospodarskih kriterija ugovorio edukaciju glede podnošenja prijava za zakup s tvrtkom Agrodet d.o.o. i njezinom direktoricom Blaženkom Mičević, iako je sama edukacija bila bespredmetna budući da su službenici Grada Ploča, a posebice tvrtka Plora d.o.o. u vlasništvu Grada Ploča, educirani za taj po prilici jednostavan posao pružanja pomoći popune obrazaca zahtjeva svim zainteresiranim osobama“. Mateljak nije slučajno zatražio predmetni Ugovor jer ima saznanja da je baš Blaženka Mičević, kao bivša ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište, još u listopadu 2014. godine raspisala Javni poziv za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH na području Grada Ploča. „Ovaj poziv iz meni nepoznatog razloga nikada nije zaživio. Međutim držim da nije slučajno što je Mičević obnašala dužnost ravnateljice u vrijeme vlade SDP-a, kada je ministar poljoprivrede bio Tihomir Jakovina, a da navodnu edukaciju u bitnom obavlja u odnosu na one teritorijalne jedinice u kojima je na vlasti SDP“, mišljenja je Mateljak, koji drži da je riječ o fiktivnom ugovoru koji je zaključen kako bi se na teret građana Grada Ploča „izvlačio“ novac za osobne potrebe vlastodržaca Grada i njihovih favorita.
U Natječaju oranice – u naravi višegodišnji nasadi
Kaznena prijava proširena je i na druge radnje jer Mateljak smatra da je spomenuti natječaj prilagođen potrebama određenih pojedinaca kako bi na štetu državnog proračuna i malih, običnih ljudi sebi pribavili ogromnu materijalnu korist.
Pri tome se poziva na Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim je, između ostaloga, propisano da „Površine na kojima je izgrađen sustav podzemne odvodnje i one na kojima se planira izgraditi ili je već izgrađen sustav javnog navodnjavanja i one na kojima postoji višegodišnji nasad moraju biti posebno označene“.
Vijećnik HSS-a navodi kako spomenut natječaj uopće ne sadrži stavku o postojanju višegodišnjih nasada na raspisanim parcelama čime se dovodi u zabludu ne samo osobe koje bi aplicirale na natječaju već i one koje u naravi i koriste predmetne površine u funkciji višegodišnjih nasada, često i temeljem zakonitih nagodbi sa nadležnim tijelima, prije svega Državnim odvjetništvom.
„Pojednostavljeno, u natječaju su pojedine površine označene kao oranice iako je u naravi riječ o višegodišnjim nasadima najviše, što je i razumljivo uzimajući u obzir karakter poljoprivredne površine u dolini Neretve, stablima mandarina.
Nadalje, već zaključene Nagodbe sa građanima koji su uredno ispunjavali svoje obveze nisu navedene niti u Programu niti u predmetnom natječaju. Time su treće osobe dovedene u zabludu jer se logično i ne bi natjecali u odnosu na one površine koje su do raspisivanja natječaja bile pravno regulirane sa tijelima RH.
„U Programu 662 hektara, u Natječaju 487 hektara“
Osim toga, za primijetiti je da natječaj glede samih površina odudara od Programa koji je prethodno odobren od strane Ministarstva budući je natječajem obuhvaćena znatno manja površina (u Programu 662 hektara, a u natječaju 487 hektara). Ovo je bitno jer preko sto hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u slučaju provedbe natječaja ostaje izvan bilo kakve pravne regulative pa će doći do apsurdne situacije da će se površinama koje nisu obuhvaćene Natječajem, a jesu Programom manipulirati i protuzakonito stjecati korist na štetu RH“, navodi Mateljak i ukazuje na odredbu članka 37. Zakona o poljoprivrednom Zemljištu prema kojoj se početna zakupnina utvrđuje ne samo prema površini već i prema kulturi katastarske čestice.
„U natječaju uopće nisu naznačene kulture (prije svega višegodišnji nasadi) što opet znači da bi neke osobe bez trunke truda i znoja mogle provedbom natječaja steći posjed nad vrijednim nasadima koje su neke druge osobe dotad održavale. Ne treba niti spominjati da bi isto moglo uzrokovati i određene oblike nasilja budući bi osobe koje bi se smatrale zakinutim mogle priječiti pa čak i silom uspostavu posjeda osobama koje bi dale najpovoljniju ponudu znajući u naravi da zbog propusta u natječaju mogu doći do vrijedne imovine manipulirajući sa ponudama, a sve uz blagoslov rukovodeće gospode iz Grada Ploča“, zaključio je Mateljak pozvavši nadležne institucije da spriječe bezakonje.
Pitali smo Grad Ploče
Gradu Ploče uputili smo nekoliko pitanja vezanih uz ovu problematiku, ali do objave ovoga teksta nismo dobili odgovor. Grad Ploče smo pitali:
Koliko je Grad Ploče iz proračuna platio tvrtci Agrodent d.o.o. za poslove savjetovanja i edukacije glede podnošenja prijava za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta?
Zašto poslove savjetovanja potencijalnih zakupoprimaca (pružanje pomoći kod popunjavanja obrazaca za prijavu) nije odradila tvrtka Plora d.o.o. ili nadležne gradske stručne službe, koje bi trebale biti servis građanima, umjesto da se u teškim vremenima krize i recesije za to angažira privatna tvrtka iz Zagreba?
Zbog čega su u natječaju za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta parcele na kojima su zasađeni višegodišnji trajni nasadi označeni kao oranice čime se dovodi u zabludu moguće zakupoprimce ?
Zbog čega je raspisan natječaj za samo 487 hektara, a ne za 662 hektara koliko je obuhvaćeno Programom raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na području grada Ploča ?