Nediljko Kuran iz Kobiljače u općini Pojezerje suši smokve upravo onako kako su to radili naši stari. Za dobru sušenu smokvu, naravno uz kvalitetan plod veoma važne su i vremenske prilike. Dugotrajno sušno razdoblje bez kiše, kako bi se smokva mogla osušiti na prirodan način te dobiti zlatno-žutu boju.
Ova je godina išla na ruku proizvođačima smokava jer je čitavo ljeto bilo bez kiše, pa smokve nisu bile „napuhane“ i „vodene“ već slatke i ukusne.
Sušenje smokava je tradicija u neretvanskom kraju gdje gotovo da nema obitelji koja nema zasađeno barem jedno stablo smokve.
Ipak, neretvanska proizvodnja sušenih smokava je kap u moru prema potrebama za ovim voćem, pa se smokve uglavnom uvoze iz Turske, Grčke, Italije, Alžire, Maroke i Španjolske. Poslije masline, smokva je najraširenija voćka od Istre do Dubrovačkog Dubrovnika ali ipak se proizvode skromne količine. Smokve kod nas uglavnom proizvode obiteljska gospodarstva bez većih preradbenih kapaciteta. Malo je voćnjaka smokve i uglavnom rastu pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, često u okviru vinograda.
Proizvodnja smokava smanjena je i zbog promjena u prehrani budući da raste potrošnja drugog svježega voća na račun sušenoga i prerađenoga. Proizvodnja se zadržala na okućnicama zbog plasmana gotovo isključivo svježih plodova po izuzetno visokim cijenama ( ljetos se po dalmatinskim gradovima smokva prodavala po cijeni od 50 do 70 kuna za kilogram).
– Proizvodnja smokava je veoma rizična jer ovisi o vremenskim prilikama. Ako u sezoni berbe bude kišnih razdoblja smokve propadaju-reći će proizvođači smokava.
Statistike govore da Hrvatska uveze preko 500 tona suhih smokava dok istodobno imamo bogom dane uvijete za proizvodnju sušenih smokava diljem Dalmacije.
Europski stručnjaci predviđaju da će u narednom razdoblju, do 2025. godine doći do povećane potrošnje i rasta tržišta smokava u EU, što otvara mogućnosti za intenzivniju proizvodnju ovog mediteranskog voća u Hrvatskoj.
Osim izuzetno zdravih svježih smokava, predviđa se i rast potrošnje sušenih smokava, ali i različitih proizvoda koji sadrže ovo rajsko voće. Danas se sve češće od smokava pravi slatko, marmelade i pekmezi, rakije, likeri te u novije doba smokvenjaci i energetske pločice.
Stanislav Soldo/Dubrovački vjesnik