Pitanje koje je vijećnik Pločanske stranke Darjan Barbir na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća postavio gradonačelniku Ploča Miši Krstičeviću (SDP), po svemu sudeći, opet će otvoriti raspravu o jednoj od osjetljivijih tema u gradu, datumu u kojem se slavi Dan Grada Ploča. Barbirovo pitanje bilo je vezano uz skoru obljetnice veličanstvene akcije „Zelena tabla – Mala Bara“, u kojoj je 14. rujna 1991. godine u Pločama osvojena prva neprijateljska vojarna u Domovinskome ratu i zaplijenjene velike količine naoružanja i vojne opreme. Kako je u rujnu 30-ta godišnjica akcije, Barbir je istaknuo kako u planu ovogodišnjega proračuna nisu našli stavku za navedenu obljetnicu i zanimalo ga je hoće li se ovaj događaj svesti na „uobičajenu zabavu“ ili će se „dignuti na nacionalnu razinu koju i zaslužuje?“.
Krstičević mu je odgovorio da nema zasebne stavke u proračunu, ali će se osigurati sredstva i biti će pozvani visoki gosti, jer je riječ o događaju kojim se svi ponosimo i koji ima posebno mjesto u povijesti. „Jedno vrijeme je taj datum bio Dan Grada Ploča, postoje intencije i prijedlozi da se opet vrati. Treba donijeti odluku koja će biti stalna i neće ovisiti o tome tko upravlja gradom i ima većinu“, rekao je Krstičević naglasivši kako je o tom pitanju potrebna široka rasprava i da, kakav god ishod bio, teško će se postići konsenzus svih u Pločama. Smatra, također, da sadašnji datum nije najbolje rješenje i, iako su Ploče mladi grad, postoji nekoliko značajnih datuma koji bi se mogli koristiti kao Dan Grada.
A sadašnji datum vezan je uz svibanjsku proslavu zaštitnice Župe Ploče – Kraljice Neba i Zemlje, nakon što je takvu odluku, na prijedlog tadašnjega pločanskog župnika don Petra Mikića, donijelo Gradsko vijeće Ploča, uz odbijanje SDP-ovih vijećnika da se izjasne, na sjednici u travnju 2012. godine. Prije toga, Dan Grada obilježavao se 14. rujna, u spomen na „Zelenu tablu“, a na spomenutoj sjednici Vijeća odlučeno je da se „Dan održavanja Akcije iz Domovinskog rata „Zelena tabla – Mala Bara“ svečano obilježava kao spomen na veličanstvenu akciju iz Domovinskoga rata“. Kojeg će se datuma u budućnosti slaviti Dan Grada Ploča, pokazat će vrijeme, koje je najbolji svjedok žestokih rasprava vezanih ne samo uz datum, nego i uz ime samoga grada, te uz njegov grb i zastavu.
Poznato je da su Ploče, iako jedan od najmlađih gradova u državi, nekoliko puta mijenjale ime, jer su se tadašnje lokalne partijske elite željele dodvoriti jednom od najvećih jugoslavenskih komunističkih diktatora – Edvardu Kardelju. Prvi put Ploče su preimenovane u Kardeljevo 1. svibnja 1950. godine, nakon što je Prezidij Narodne skupštine FNRJ prihvatio Prijedlog za preimenovanje kojeg mu je uputio Mjesni narodni odbor Ploče. No, Kardelj se tome usprotivio, smatrajući da se tako „odaje suviše velika čast jednom živom čovjeku“, pa je u studenome 1954. Kardeljevo preimenovano u Ploče. To je ime grad nosio do 2. veljače 1980., kada je po drugi put preimenovano u Kardeljevo. Nakon inicijative HDZ-a, 10. listopada 1990. gradu je opet vraćeno ime Ploče, a HDZ-ovci su podsjetili kako su svojedobno velikosrpski hegemonisti luci Ploče nametnuli naziv luka Aleksandrovo.
Ništa sretnija situacija nije bila s grbom i zastavom, koje su Ploče dobile tek u ožujke 2013. godine i tako konačno izgubile neslavni epitet možda jedinoga grada u Hrvatskoj bez tih obilježja. Grb čini štit srcolikog oblika, sa sidrom koje predstavlja simbol luke, oko koje je grad nastao, i zlatno-žutog sunca, koje predstavlja blagostanje. Zastava je plave boje s žuto obrubljenom grbom grada u sredini. Prijedlog grba i zastave izradila je riječka tvrtka Heraldic art, specijalizirana za takve djelatnosti, jer je Grad Ploča dugi niz godina bezuspješno raspisivao javne pozove. No, ponuđena rješenja nisu zadovoljavala uvjete heraldičke ispravnosti. Ni po pitanju grba i zastave nije postignut konsenzus u Vijeću, jer su SDP-ovci bili suzdržani.
O ovoj temi čitajte u novom broju Dubrovačkog vjesnika koji je na pločanskim kioscima od petka ujutro!