Sezona mladog krumpira kod nas još nije ni počela a police trgovačkih centara već su pune onog uvoznog, koji mami kupce izgledom i nižom prodajnom cijenom. Naivnim potrošačima često se nudi „lažni“ mladi krumpir a zapravo je riječ o krumpiru iz prošlogodišnje berbe, koji je znatno jeftiniji od domaćeg krumpira. Upravo zbog niže cijene pristupačan je onima s nižim standardom, koji zapravo gledaju kupiti što jeftiniji proizvod bez obzira na kvalitetu, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, riječ je o „legalnoj“ prevari kupaca budući da nema propisa koji bi zabranio isticanje naziva „mladi krumpir“. Drugim riječima na svakom krumpiru se slobodno može napisati da je mladi bez obzira kada je izvađen, uz uvjet da udovoljava tržišnim standardima EU-a.
Kako bi se pojačao dojam, takav krumpir je posut i zemljom, da što vjernije izgleda kao da je jučer izvađen. Međutim, krumpir se posipa supstratom kako bi zadržao vlagu. Nije to zemlja u kojoj je rastao – pojašnjava Damir Mesarić, predsjednik udruge proizvođača krumpira. Ističe da su proizvođači krumpira dovedeni na niske grane i doslovno se bore za opstanak.
Prošla godina im je bila loša, krumpir se nije mogao prodavati zbog covid krize i izostanka turističke sezone pa su velike količine završile na smetlištima a i naš sugovornik je imao preko 700 tisuća kuna gubitaka. Nije puno pomogao ni interventni izvoz na tržište Ukrajine, Rumunjske i Bugarske budući da je skup prijevoz, pa hrvatski krumpir nije mogao konkurirati niskom cijenu na tržištima na kojima je uobičajeno niska kupovna moć stanovništva.
Sve je to utjecalo na smanjenje površina pod krumpirom ove godine. Brojni poljoprivrednici odustajali su od proizvodnje. Neki su da bi uštedjeli sadili vlastitom farmersko sjeme, što će u konačnici za posljedicu imati manji urod. Pretpostavlja se da će ove godine Hrvatska proizvesti i do 30 posto manje krumpira u odnosu na prošlu godinu. Pa iako mladi krumpir s hrvatskih polja tek dolazi krajem listopada i početkom srpnja (do sada su dozrijevale zanemarivo male količine u dolini Neretve koje ni približno ne mogu utjecati na stanje na tržištu) police trgovačkih lanaca prepune su “mladog” krumpira iz Egipta koji mami i izgledom i cijenom. Domaći proizvođači krumpira pozivaju građane da ne nasjedaju na trikove trgovaca jer ne može biti govora o mladom krumpiru.
– Mladi krumpir sigurno neće “bacati” klice. To može samo tehnološki zreo krumpir – kaže Damir Mesarić. Objašnjava kako je mladi krumpir osjetljiv i ne može izdržati manipulaciju dulje od tjedan dana od branja. Kora mu se lako skida i guli i rukom. Bere se ručno i obično tek po narudžbi kako bi bio što svježiji jer ne traje dugo, a ovaj koji se može naći po trgovinama običan je, zreo krumpir. Jedino što mu sezona u Egiptu počinje puno ranije nego kod nas – i trebali su mu tjedni od branja, pakiranja i prijevoza brodskim kontejnerom do hrvatskih polica.
– Uskoro slijedi vađenje krumpira u Istri. Riječ je od oko dvije tisuće tona i to će biti prve značajnije količine domaćeg krumpira pa ćemo znati kakvo je stanje na tržištu – pojašnjava Mesarić.
Sve ostalo su marketinški trikovi trgovačkih centara, tako da krumpir koji je došao iz Egipta brodom prodaju kao mladi krumpir po većoj cijeni a sve kako bi opravdali troškove uvoza. Ali to nema nikakve veze s mladim krumpirom – rezolutan je Mesarić.
– Tjednim se taj krumpir vucara po kontejnerima i kad dođe kod nas ništa mu se nije dogodilo, a mladi krumpir je osjetljiv i mora se potrošiti za nekoliko dana jer će inače istrunuti, pojašnjava.
Nakon što je Europska komisija prošle godine zabranila korištenje aktivne tvari klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu (Tuberite N, Neo-stop, Tuberprop), domaći proizvođači su se našli u velikom problemu. Morali su investirati u nova i tehnički naprednija skladišta, moderne sustave provjetravanja i hlađenja, kao i reguliranja vlage, koji će omogućiti prihvat i čuvanje krumpira u skladištu bez upotrebe klorprofama i općenito kemijskih preparata.
Međutim, dok se u zemljama EU-a, pa tako i Hrvatskoj zabranila upotreba klorprofama, koji je predstavljaju akutni i kronični prehrambeni rizik za potrošače te utječe negativno na probavni i dišni sustav ljudskog organizma u Egiptu otkuda dolaze velike količine uvoznog krumpira je i dalje dopuštena njegova primjena. Osim toga tamo se u proizvodnji primjenjuju pesticidi koji su u EU zabranjeni poput insekticida „fostizat“, zbog kojega je nedavno zabranjen uvoz 25 tona krumpira iz Egipta.
Još je veći problem uvoz različitih štetnika i bakterija zbog čega fitosanitrana inspekcija na granicama mora pojačati kontrole uvoznog krumpira – upozorava Mesarić, koji naglašava da domaći proizvođači da bi uopće mogli prodati svoj krumpir moraju biti u sustavu „global gap“, koji strogo propisuje način proizvodnje, tretiranje i gnojidbu krumpiru te u konačnici i higijenu proizvodnje.
Za razliku od njih, uvoznici ne podliježu nikakvom ekološkom certifikatu pa se tako uvozi krumpir u pravilu niže kvalitete i upitne zdravstvene ispravnosti. Već ove godine, proizvodnja krumpira u Hrvatskoj neće biti samodostatna pa će se tako pod krinkom niske domaće proizvodnje porasti uvoz zbog čega će propasti i ono što je ostalo od domaće proizvodnje krumpira, piše Slobodna Dalmacija.
Lani davali krumpir za 30 lipa po kilogramu
Da bi proizvođač krumpira mogao poslovati na pozitivnoj nuli cijena kilograma krumpira bi trebala biti od 1.50 do 1.70 kuna. No, prošle godine su proizvođači davali krumpir za 30 lipa po kilogramu, zbog čega su zabilježili gubitke te odustali od proizvodnje.
Istodobno zbog zabrane korištenja sredstava protiv klijavosti, proizvođači moraju ulagati u nova skladišta i nova ekološka sredstva što povećava cijenu za deset lipa po kilogramu.
Isplativiji su soja, kukuruz i pšenica
Evidentno je smanjenje površina na kojima se sadi krumpir kako u Hrvatskoj tako i drugim zemljama EU-a. Isplativije je sijati soju, kukuruz i pšenicu negoli krumpir-kaže Mesarić, naglašavajući da su protekle dvije godine za proizvođače krumpira bile katastrofalne.
Stanislav Soldo/SD
Slika: Željko Hajdinjak/Ilustracija/Cropix