Župa Rođenja Marijina na zagrebačkom Borovju obavila je podjelu sakramenata svete krizme. Vlč. Piotr Maj planira u nedjelju, 25. travnja, organizirati i prvu pričest za 41 dijete. Podjela sakramenata obavit će se, kaže, po epidemiološkim mjerama, piše Jutarnji list
To organizacijski znači u dvije grupe, na dvije odvojene mise. Izuzev svećenika, u crkvi će prisustvovati samo djeca, a roditelji, kumovi i ostali uzvanici pričekat će ih vani. Slično ili ‘labavije’ bi u drugoj polovici travnja trebalo biti i u nizu drugih crkvi.
No, plan je pod upitnikom. Župnici diljem Hrvatske potvrđuju da su u očekivanju novih odluka civilnog stožera i svojih biskupa. U jeku epidemije i velikog broja zaraženih, kada otprilike svaki drugi učenik ima nastavu od kuće (online), organizacija prve pričesti i krizme je pred mogućom odgodom. Dio župa unaprijed je zakazao svetkovine za kraj svibnja, a dvije su biskupije dosad donijele odluku o odgodi podjele sakramenata.
Apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić donio je odluku o odgodi prve pričesti i svete potvrde od 11. travnja do 16. svibnja. “Gledajući od početka pandemije pa do danas u našoj biskupiji trenutno je u borbi s koronavirusom najteže razdoblje i imamo najviše zaraženih po danu”, piše u nadbiskupovoj odluci.
S obzirom na to da je u Primorsko-goranskoj županiji na snazi dvotjedni lockdown, i tu je na snazi privremena odgoda podjele sakramenata prve pričesti i potvrde.
Paralelno, na sjednici dekana Splitsko-makarske nadbiskupije u veljači odlučeno je da se ove godine neće odgađati slavlje sv. potvrde. Prijavljene su 202 krizme koje će, navode, biti proslavljene u razdoblju od 10. travnja do 16. kolovoza. Nadbiskup je najavio poslati župnicima popis kojim će ih za ovu godinu ovlastiti za podjelu sakramenata. Moli, u naknadnom pismu, upravitelje župa da kandidate za krizmu i prvu pričest podijele u više grupa i termina.
U zagrebačkoj nadbiskupiji kažu pak kako je preporuka da se roditelji, vezano uz termine krizmi i pričesti, jave župnicima. Zagrebačka nadbiskupija zasad se oslanja na lanjske smjernice, kada su vjerskim svečanostima prisustvovali krizmanici, odnosno pričesnici, kumovi i roditelji.
– Svaka župa donosi odluku o terminu, eventualnoj odgodi ili preskakanju na godinu dana, ovisno o veličini župe, kažu.
Lani je, primjerice, zagrebačka župa Sv. Blaža krizme obavila u studenome, po pravilu samo krizmanici, kumovi, katkad i po samo jedan, umjesto oba roditelja. Župnik Borna Puškarić sada se odlučio termine postaviti na konac svibnja.
– Morate pripremiti mlade za sakrament, obzirom da je vjeronauk bio rjeđe organiziran tijekom zime. Zato sam stavio što kasniji termin, ali još dok traje škola, jer sam računao da će tako biti lakše organizirati. Roditelji se raspitaju, ne žele odgodu, a biskupi traže da se strogo držimo epidemioloških mjera – kažu u župi.
Na pitanje kada će organizirati podjelu sakramenata, župnik Svetog Duha na zagrebačkom Jarunu, don Damir Stojić, odgovara – čekam upute nadbiskupije. A na pitanje hoće li sakramente uspjeti podijeliti po unaprijed danom rasporedu ili će morati u odgodu, više zagrebačkih župnika ponavlja – u stand-byu smo!
– Naš biskup je jako oprezan i čekamo što će odlučiti. Sigurno će donijeti dobru odluku u skladu s time što preporuči civilni stožer. Mi smo vam na čekanju, u pripravi. Planiramo kao da će se održati, ali… – komentiraju situaciju u Uredu za pastoral mladih Varaždinske županije.
Marko Domiter, tajnik biskupa Varaždinske biskupije, objašnjava kako svaka biskupija na svoj način uređuje pitanje termina podjele svetih sakramenata.
– U našoj biskupiju planirano je da to bude od Nedjelje Duhova, dakle, krajem svibnja pa nadalje. Nadamo se povoljnoj epidemiološkoj situaciji, no dođe li do pogoršanja, moguće je i prolongiranje termina. U svakom slučaju, pridržavat ćemo se svih mjera kako bismo smanjili mogućnost zaraze.
Župnici su objavili termine, no vidjet ćemo hoće li se obistiniti s obzirom na situaciju – kaže Marko Domiter. Da krizma i pričest ove godine ovisi i o vanjskom prostoru crkvi, svjedok je Antun Sente, iz župe Sv. Antuna Padovanskog, Sesvetska Sela.
– Mi možemo organizirati podjelu sakramenata vani, na otvorenom. Imamo lijep prostor. Lani smo odgodili, krizma je bila u kolovozu, a prva pričest sredinom lipnja i nitko nam nije odustao. Baš smo tada pogodili dobru epidemiološku situaciju. U ovim okolnostima sada, nitko ne zna kako će izgledati – kaže vlč. Sent.
Plenković nakon dva mjeseca ponovno sazvao znanstvenike
Nakon dva mjeseca stanke, sutra će se održati sastanak Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.
Nažalost, za razliku od prošlog sastanka, održanog 10. veljače, kada je Hrvatska bila jedna od zemalja s najmanjim brojem novozaraženih u EU, novi susret premijera Andreja Plenkovića s vodećim hrvatskim znanstvenicima odvija se u izuzetno teškoj epidemiološkoj situaciji, koja uvelike podsjeća na studeni i prosinac prošle godine.
Nadalje, taj sastanak odvija se u trenutku kada Nacionalni stožer treba donijeti odluku o novim epidemiološkim mjerama jer su dosadašnje na snazi do preksutra.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1936 novih slučajeva zaraze te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 12.096. Među njima je 1948 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 192 pacijenta.
Nažalost, preminulo je 25 osoba pa je od početka pandemije u našoj zemlji od posljedica zaraze preminulo 6358 osoba.
Na činjenicu da u Hrvatskoj ponovno raste smrtnost od koronavirusa prošli tjedan upozorio je i premijer Plenković, koji je pozvao građane da se odazovu pozivu za cijepljenje, uključujući i cjepivo AstraZeneca, naglasivši da sada u našoj zemlji od covida-19 umire jedan od 45 zaraženih koronavirusom, odnosno 2,2 posto zaraženih.
Usporedbe radi, u Velikoj Britaniji sada umire jedan od 150 zaraženih, odnosno 0,66 posto.
Iako dnevni red sastanka Znanstvenog savjeta nije objavljen, pretpostavlja se da će on biti fokusiran na sadašnju iznimno ozbiljnu epidemiološku situaciju te širenje novih sojeva koronavirusa, koji svojom zaraznošću i težinom kliničke slike oboljelih opasno ugrožavaju mlađu populaciju, piše Jutarnji list