Obitelj Stipe Vuletića prve je mandarine posadila 1962., a danas agrume dostavlja na kućni prag potrošača u u Grazu i Beču
Stipe Vuletić, osnivač OPG-a, odrastao je u Opuzenu u dolini Neretve pa mu je, kao i većini djece s tog područja, bavljenje poljoprivredom sastavni dio djetinjstva. Prva berba koje se sjeća je ona iz 1984. Kroz maglu se sjeća da su ga kao dvogodišnje dijete odrasli članovi obitelji stavili u praznu gajbu mandarina. Priča vezana uz uzgoj mandarina počela je u dolini Neretve krajem 50-ih i početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, nakon gradnje brana na gornjem i donjem toku Neretve, piše Jutarnji list
Poput ostalih pionira u uzgoju mandarina, Stipin djed i baka, Stipan i Danica Vuletić, na mjestu nekadašnje vinove loze, koja je dugo godina bila jedina kultura, 1962. posadili su prve mandarine. Danas mandarine beru njihovi unuci, a uskoro će i praunuka Luna Vuletić. Obitelj Vuletić ima oko 2,5 hektara voćnjaka koji su zasađeni najvećim dijelom mandarinama, ali s vremenom su zasadili i druge vrste agruma: limune, naranče, klementine, grejp, kumkvat i kivi.
“Dio nasada je na vlastitoj, a dio na državnoj zemlji u zakupu. Unatoč tome što smo 24 godine u njegovu posjedu, ne dobivamo mogućnost otkupa državnog zemljišta. Rješenje problema državnog zemljišta trebalo bi biti prioritet svake hrvatske vlade i svake politike koja misli dobro svojim građanima”, smatra Vuletić.
Stipu Vuletića dobili smo dok je pakirao voće, koje od rujna do veljače isporučuje sve većem broju kupaca. Jedva je uspio odvojiti pola sata za razgovor. Ovo je sedma sezona kako dostavljaju agrume na kućni prag. Na početku su dostavljali samo u Zagreb i Ljubljanu, a danas svaki tjedan, osim Zagrepčana i Ljubljančana, Vuletići opskrbljuju brojne kupce u Grazu i Beču. Poslovna priča supružnika Matee i Stipe Vuletića kroz projekt Mandarinet traje od rujna 2014. Među prvima su krenuli s izravnom dostavom agruma, odnosno direktnom prodajom.
Obiteljski posao
“Projekt Mandarinet, od ideje i realizacije do daljnjeg razvoja, djelo je moje životne i poslovne suputnice Matee i mene. Ideja, vizija, upornost i realizacija podjednaka su zasluga nas dvoje, uz potporu naših obitelji u Opuzenu i Zagrebu”, otkriva Stipe Vuletić. Matea je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Beču, a Stipe je profesor geografije s diplomom zagrebačkog PMF-a.
“Nakon pet godina rada u prosvjeti, dao sam otkaz, ostavio siguran posao i krenuo na put u nepoznato. Za sve uspjehe koje smo dosad napravili s Mandarinetom, Matea i ja smo jednako zaslužni, iako ću ja uvijek reći kako je upravo ona pokretačka snaga s vizijom i idejama, a ja odličan logističar i realizator. Iako, kao i u svakom obiteljskom poslu, svatko radi sve, naš posao je podijeljen tako da je Matea zadužena za marketing, a ja za logistiku. Mi smo po karakteru idealan spoj za posao kojim se bavimo”, naglašava Stipe Vuletić.
Uz plasman svježeg voća, supružnicima Vuletić se nametnula i potreba za preradom nižeklasnog voća. Tako su nastale marmelade, arancini i sušeni slatkiši od mandarine.
Kontinuirani rast
“Problematika propadanja golemih količina, a radi se o 10 do 20 posto godišnjeg uroda voća nižih klasa, u dolini Neretve proteže se od propasti PIK-a Neretva sredinom devedesetih. Otad ni jedna politika nije pokazala nikakav interes za pokretanje pogona za preradu. Bilo je, doduše, pokušaja poduzetnika. Tako ni nama nije preostalo ništa drugo nego da se okrenemo sami sebi i da pokušamo, u skladu s vlastitim mogućnostima, nešto učiniti. Uspjeli smo napraviti iskorak i možemo reći da su danas naše prerađevine već prepoznatljiv dio brenda na kojima gradimo budućnost.
Njihov udjel u našem ukupnom poslovanju raste iz godine u godinu. Značajniji iskorak napravit ćemo nakon gradnje mini pogona za proizvodnju sušenog slatkiša od mandarine, koji je upravo u procesu realizacije. Za njegovu gradnju dobili smo bespovratna sredstva Zagrebačke banke na natječaju Zaba Start u iznosu od 120.000 kuna. Ukupna investicija trebala bi iznositi između 150.000 i 175.000 kuna”, ističe naš sugovornik.
Buduća ulaganja idu u smjeru povećanja nasada agruma te povećanja kapaciteta za veću preradu. “Stalno zaposlene osobe danas si rijetko koji OPG može priuštiti, posebice onaj koji se bavi sezonskim voćem kao mi. Ovisno o potrebama u pojedinom dijelu proizvodnog procesa, zapošljavamo pokojeg radnika, dok najveći dio poslova obavljamo upravo Matea i ja te članovi naših najužih obitelji, piše Jutarnji list
Planovi su, kao i u svakom rastućem poslu, jasni: postupni rast u svim segmentima, uključujući i zapošljavanje manjeg broja radnika te gradnja tvrtke na jakim temeljima”, kaže Stipe Vuletić i dodaje da se skoro osnivanje tvrtke nameće samo po sebi.
Prerađevine, kao i svježe voće, plasiraju na domaćem te na slovenskom i austrijskom tržištu. U planu im je skoro širenje na srednjoeuropskom. To im je, pojašnjava, najbliže tržište, a na ruku im ide i to što građani tih zemalja prepoznaju brend Hrvatske, Jadrana i Mediterana, piše Jutarnji list
“Od samog početka bilježimo kontinuirani rast. Premda smo na izvrsnom putu, još ne možemo cjelokupni urod plasirati putem direktnih kanala. U ekološkoj proizvodnji smo, službeno, već tri godine, iako smo bez kontrole stručnih i nadležnih tijela i prije toga bili u režimu ekološke proizvodnje. Poljoprivrednike u dolini Neretve za ulazak u ekološku proizvodnju najviše odbijaju birokracija i papiri”, naglašava Vuletić.