Lokalni su izbori pred vratima. Komunalne su teme na tapetu. I uvijek, kad je najveći dalmatinski grad u pitanju, jedne te iste: Žnjan, Karepovac, Bračka ulica, Istočna obala… I, kao da je netko zaustavio vrijeme: desetljeća prolaze, a mi se ne pomičemo s mjesta. Ili se pomičemo mravljim koracima, pa je Bračka ulica konačno dobila javnu rasvjetu i nogostup, ali njezina gradnja nije nastavljena prema istoku; Karepovac je saniran, ali nije “demontiran”, a Žnjan očišćen od nakaradnih caffe barova čeka da se na toj pustopoljini konačno nešto i dogodi. Čeka i Spaladium Arena iz koje vire armature, jer famozni toranj nikad nije podignut, piše Slobodna Dalmacija.
Čekamo li Godota zato što političari obećaju previše ili birači imaju nerealna očekivanja? Vjerovali ili ne, nije problem ni u jednom, ni u drugom, jer u četiri godine bi bilo moguće do kraja realizirati barem jedan od gore nabrojenih projekata, međutim, to se nije dogodilo, čak ni onda kad sve razine vlasti drži ista stranka, kad je sve “pod kontrolom”.
Mišo Krstičević, SDP-ov gradonačelnik Ploča, ne odustaje, ali priznaje da nije lako, da smo se zamrsili u cijelom klupku zakona, uvjeta, potpisa i žalbenih rokova.
– Nekoliko mjeseci nakon početka mog gradonačelničkog mandata, između ostalih projekata, krenuli smo i sa koracima potrebnim za realizaciju jednog kružnog toka na sjevernom ulazu u grad, a tek smo prije niti mjesec dana krenuli sa javnom nabavom za odabir izvođača! Do isteka mandata je četiri mjeseca, radi se o projektu vrijednom tek milijun i osamsto tisuća kuna, a mi ga još nismo priveli kraju. Zakoni o javnoj nabavi i gradnji su takvi da se jednostavno sve rasteže unedogled, pa nakon što se odabere izvođač, prođu svi rokovi za žalbu, potpiše se ugovor, prijavi gradilište i onda se tek osmi dan može krenuti s radovima – kaže gradonačelnik Ploča.
Istinabog, u međuvremenu su se stvari promijenile nabolje, pa čisti imovinsko-pravni odnosi nisu više uvjet za dobijanje građevinske, nego se oni mogu riješiti do ishođenja uporabne dozvole.
– To je dobro, u tom smislu smo se maknuli naprijed, kao i u tome da su se zakonskim izmjenama uvele novosti u vidu e-konferencija i rokova od petnaest dana u kojima vam odgovorni u javnopravnim tijelima moraju dostaviti svoje posebne uvjete na projekt. Ranije su se ti rokovi jednostavno ignorirali – kaže Krstičević.
Problem mogu biti i zadani posebni uvjeti koji se postavljaju od strane ureda za graditeljstvo, a oni su dijelom plod volje onog referenta u čiji ste ured dospjeli. Mali bogovi su najzafrkaniji igrači.
– E, sad, hoće li vas neki od referenata uputiti da tražite posebne uvjete jednog, dva ili dvadesetak javnopravnih tijela, bitno utječe na dinamiku realizacije projekta. Nekima od njih uopće niste važni, i neće vam ništa odgovoriti, no svejedno morate čekati petnaest dana. I tako na dvadesetak strana ovisite o dvadesetak službenika iz različitih gradskih, županijskih i državnih tijela, pa onda vi nešto na vrijeme privedite kraju. Nema šanse – konstatira Krstičević.
Kako onda kod zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića ide sve tako brzo? Ono što je naumio dovrši, doduše uz brojne repove koji rezultiraju kaznenim prijavama, suđenjima i pritvorom suspektnih aktera.
– Postoji samo dojam da je kod Bandića brži i efikasniji sustav javne uprave. Generalno, sustav grada Zagreba je sinonim za preplaćene radove i vjerojatno najlošiju utilizaciju novca građana. Naravno, ima i svoje prednosti, a glavna leži u tome da su sve službe, što formalno, što neformalno pod ingerencijom gradonačelnika, a može se zaključiti da ga podređeni ponekad bezuvjetno slušaju. Prednost je i mogućnost potpunog hijerarhijskog upravljanja i određivanja prioriteta, što omogućuje brže i efikasnije rješavanje tih prioritetnih projekata. U Pločama nije tako, te smo svjesni komparativne prednosti, zatražili od Dubrovačko-neretvanske županije izdvajanje podružnice Ureda za graditeljstvo i prebacivanje pod ingerenciju grada Ploča, ali smo od strane župana odbijeni, a jasno je i zašto. Frustrira vraćanje projektne dokumentacije na korekcije i nadopune, pogotovo kad su ključni projekti u pitanju.
– Gradonačelnicima su ruke, kad je dinamika u pitanju, uglavnom vezane. Službe je potrebno decentralizirati sa županija na gradove koji to financijski mogu pokriti. Nadalje, postoji realan problem nepostojanja noveliranih katastarskih izmjera i nepostojanja zemljišnih knjiga za određena područja kao i kompleksna procedura izmjene prostornih planova. Ova dva spomenuta problema nerijetko rezultiraju odustajanjem potencijalnih investitora već u prvom koraku, tj. pojednostavljeno: investitor, a paralelno i otvaranje radnih mjesta mogu stajati na holdu i po više godina, bez obzira na to koliko potencijalni projekt bio dobar i potentan, ukoliko uvjeti egzistiranja adekvatnog prostornog plana i rješenosti imovinsko pravnih odnosa nisu zadovoljeni. Mislim da upravo kod izrade novih katastarskih izmjera, država treba preuzeti dio materijalnih troškova i ojačati ljudske kapacitete koji će direktno biti uključeni u formiranje novih zemljišnih knjiga jer jedinice lokalne samouprave često nisu u stanju financijski “progutati” izradu novih katastarskih izmjera. S druge strane, zakonodavac poštujući struku treba pokušati pojednostaviti procedure izmjena i dopuna prostornih planova. Vremenom steknete iskustvo, zajedno sa suradnicima prođete kroz niz porođajnih muka, te korak po korak kreirate efikasniji sustav. Komparativno, postoje velike razlike među gradovima, određene kolege gradonačelnici su kreirali iznimno učinkovite i kompletne sustave, kao što je slučaj u gradu Umagu. Dojma sam također da jedinice lokalne samouprave sjevernog i sjeverozapadnog dijela Hrvatske efikasnije funkcioniraju po ovim pitanjima od ostatka – zaključuje Krstičević, prenosi Slobodna Dalmacija.
Jedan od problema u realizaciji komunalnih projekata jest i kapilarna korupcija. Nije tajna da u uredima koji reguliraju gradnju postoje i zlonamjerni pojedinci koji namjerno otežu s rješavanjem predmeta ili zlonamjerno investitoru povećavaju broj posebnih uvjeta koje treba zadovoljiti, da bi ga doveli u situaciju da izgubi živce i ponudi im mito.