Više od 500 poljoprivrednika s područja grada Opuzena moglo bi ostati bez državnih parcela koje obrađuju zadnjih dvadesetak godina i na kojima su zasadili plantaže mandarina. Prema važećem zakonu o državnom poljoprivrednom zemljištu prednost kod zakupa državne zemlje imaju primarni poljoprivrednici, odnosno oni kojima je poljoprivreda jedino zanimanje i koji su po osnovi poljoprivrede prijavljeni tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ili su pak mlađi od četrdeset godina. Budući da je većini opuzenskih poljoprivrednika proizvodnja mandarina dopunska djelatnost ili su stariji od 40 godina, upitan je njihov daljnji status na državnim parcelama koje obrađuju.
‘Solomonsko’ rješenje
Dva tjedna nakon što su na službenim stranicama Grada raspisali natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, Gradsko vijeće Opuzena poništilo je taj natječaj. Službeno objašnjenje glasi da se zbog situacije s COVID-om 19 i nemogućnosti prikupljanja potrebne dokumentacije, kao i otežane komunikacije sa zainteresiranim poljoprivrednicima, poništava odluka i javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području grada Opuzena. Međutim, neslužbeno natječaj je poništen jer većina dosadašnjih zakupoprimaca ne bi prošli na natječaju te bi izgubili svoje posjede.
Stoga je Gradsko vijeće pribjeglo “solomonskom” rješenju poništavanja natječaja, premda se samo dobilo na vremenu, jer je u proceduri novi zakon o državnom zemljištu u kojem su još rigoroznija pravila glede zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.
– Zašto zakon ne štiti one koji su više od dvadeset godina obrađivali zemlju, na njoj podigli nasade mandarina te uredno podmirivali sve svoje obveze prema državi i lokalnoj upravi – pitaju se neretvanski poljoprivrednici, koji naglašavaju da je obrada zemlje gospodarska i socijalna kategorija, jer ljudi, a među njima je dosta i razvojačenih hrvatskih branitelja, imaju određenu zanimaciju te dodatnu zaradu. Posebno se ljute na odredbu da prednost imaju mladi poljoprivrednici.
– Znači li to da će se na natječaj javiti netko od trideset godina i potjerati s plantaže mandarina nekoga od 60 godina koji je tu plantažu posadio i uzgojio – ogorčeni su ovdašnji poljoprivrednici, koji se nadaju da će državne parcele na kojima su podigli nasade mandarina dobiti u višegodišnji zakup u trajanju od 25 godina s mogućnošću produženja. Ukupna površina koja je predmet sad već poništenog natječaja je 770 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, uz ograničenje od maksimalno tri hektara koje pojedinac može dobiti u zakup.
Primarna djelatnost
Podsjetimo, Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu do sada se mijenjao nekoliko puta, a valja napomenuti da je u tijeku još jedna izmjena koja nikako ne ide naruku opuzenskim zakupoprimcima državnih parcela. Naime, ako izmjene zakona prođu u ovakvom obliku, prednost kod zakupa, kako se već zna, imat će mlađi od 40 godina i oni kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, uz dodatni uvjet da su upisani u registar poreznih obveznika. Međutim, tu dolazi do nepremostivog problema jer većina opuzenskih poljoprivrednika koji obrađuju dva hektara državne zemlje nije upisana u registar poreznih obveznika, pa tako ne mogu sudjelovati ni na budućim natječajima za zakup državne zemlje.
Čini se da ovakva zakonska rješenja koja nikako ne idu naruku opuzenskim poljoprivrednicima diktira Europska unija, koja ima potpuno drukčiju praksu organizacije poljoprivredne proizvodnje. Europa ne poznaje poljoprivredu kao dopunsku djelatnost organiziranu u mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ove). U takvoj naizgled bezizlaznoj situaciji na potezu je hrvatska država koja bi trebala kroz zakonske odredbe zaštititi ovdašnje poljoprivrednike, koji su u poštenom posjedu podigli plantaže mandarina.
Dodatna opterećenja
– Neki su od njih, nažalost, umrli, drugi su u mirovini, trećima je to drugi dohodak. Postavlja se pitanje: zašto se takve osobe stavljaju u drugi red? Ipak su ti ljudi podignuli voćnjake mandarina, bez i jedne kune potpore države, regionalne ili lokalne samouprave. Mnogi su uložili i znatna sredstva u čišćenje i krčenje prethodnih kultura, vinove loze, breskve, jabuke, kako bi se bavili poljoprivrednom proizvodnjom. Ti ljudi obrađuju svoje voćnjake i zašto se njih ovakvim zakonskim rješenjima pokušava izbaciti iz posjeda, i to bez ikakvih naknada i prava na obeštećenje. Zašto je državi bolji Mate od Jure, mada Jure izvršava sve svoje obveze, radi, privređuje? – pita se agronom i poljoprivrednik Željko Bjeliš te nastavlja:
– Zašto država želi iz posjeda izbaciti hrvatskog branitelja ili nekoga drugoga, koji je podignuo voćnjak, prije 20 i više godina, to mu je jedini izvor prihoda, ali i radna terapija, izlaz iz eventualno loše svakodnevice? Novi prijedlog zakona, tjera korisnike u registar poreznih obveznika (RPO), što će stvoriti dodatna financijska opterećenja te ionako nisku profitabilnu proizvodnju učiniti još manje profitabilnom – pesimističan je Bjeliš, koji smatra da je jedini izlaz iz ovakve situacije u određenim zakonskim rješenjima koje treba donijeti Hrvatski sabor, jer su izmjene i dopune postojećeg zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu u saborskoj proceduri. On smatra da bi dosadašnjim korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta trebalo dati prednost na natječaju za zakup bez obzira na to je li im poljoprivreda primarna djelatnost ili nije.
Prenošenje posjeda
Također bi trebalo omogućiti starijim osobama prenošenje prava dosadašnjeg posjednika na prvi nasljedni red prilikom natječaja za zakup, ako se bave poljoprivredom, te povezivanje i prenošenje prava između članova i nositelja OPG-a, zaključio je Bjeliš, koji, pak naglašava da se država mora aktivno uključiti u ovu problematiku jer su na vidiku veliki problemi u dolini Neretve. Naime, dosadašnji posjednici koji su podigli trajne nasade mandarina u slučaju da ih ne dobiju na javnom natječaju najavljuju da neće dragovoljno napustiti državne parcele koje su obrađivali dvadesetak godina. Neki najavljuju sudske tužbe, a ako ne uspiju pred hrvatskim sudovima, tražit će pravdu na sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija