Krumpir ipak neće poskupjeti. Barem će tako biti do ljeta 2021 godine do kada je u skladištima krumpira produžena mogućnost primjene sredstava protiv klijavosti gomolja na bazi klorprofama poznatijeg pod tvorničkim imenom Tuberite. Trenutačno je u Hrvatskoj 30-40 tisuća tona uskladištenog krumpira koji nije potrošen zbog loše turističke sezone a koji će se na veliko zadovoljstvo krajnjih potrošača prodavati po postojećim cijenama.
Naime, Europska komisija je uzimajući u obzir trenutnu situaciju u kojoj se nalaze proizvođači merkantilnog krumpira u EU, zbog posljedice poremećaja tržišta koje su nastale širenjem epidemije uzrokovane virusom COVID 19, odlučila je da će se primjena uredbe o zabrani sredstava protiv klijavosti na bazi klorprofama vrijednosti početi primjenjivati u drugoj polovici 2021. godine.
Zbog zabrane upotrebe Tuberitea očekivalo se značajno poskupljenje krumpira a neke procjene su govorile da bi cijene po kilogramu mogle biti skuplje i do pedeset posto što bi bio dodatni udar na ionako osiromašene građene, koji sada mogu odahnuti, do polovice iduće godine. Zamjenska sredstva protiv klijavosti bilo da se radi o biološkim ili kemijskim su značajno skuplja a tu je i potreba izgradnje novih prostora za skladištenje krumpira što povećava troškove proizvođača te posljedično uvjetuje i veću prodajnu cijenu. Međutim, Europska komisija za hranu, smatra da klorprofam i njegov glavni metabolit 3-kloranilin predstavljaju akutni i kronični prehrambeni rizik za potrošače.
Sa ovim se nikako ne slažu domaći proizvođači krumpira koji pak tvrde da nije znanstveno dokazano da je klorprofam štetan za zdravlje ljudi. Smatraju da je u pitanju uvođenje skupljeg sredstva protiv klijanja na štetu jeftinijeg.
– To će za posljedicu imati povećanje cijene krumpira već od sredine naredne godine-ističe predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, Damir Mesarić iz Belice, naglašavajući da brojni proizvođači krumpira koji ne mogu ulagati u nova skladišta i zaštitna sredstva odustaju od proizvodnje.
Drugi problem su mali proizvođači takozvani hobisti koji uzgajaju krumpir u vlastitim vrtovima. Ove jeseni se nekako mogu provući i „poprašiti“ svoje krumpire sa Tuberiteom ali dogodine im ne preostaje ništa drugo negoli odustati od proizvodnje. Ipak neki sa kojima smo razgovarali pronašli su alternativno rješenje. Odlazak u Hercegovinu u kupovinu Tuberitea gdje ovaj prašak nije zabranjen. Tamo kilogram košta oko pedeset kuna i hobistima jedna kutija može biti dostatna i za nekoliko godina.
I nemaju samo hrvatski proizvođači krumpira problema zbog zabrane upotrebe sredstava protiv klijavosti na bazi klorprofama. Istu sudbinu dijele i proizvođači iz europskih zemalja koje čekaju velike investicije i ulaganja u skuplja zaštitna sredstva, pa će tako krumpir poskupjeti na čitavom prostoru Europske unije.
Naime, svi oni koji se misle ozbiljno baviti proizvodnjom krumpira moraju napraviti i nova skladišta u kojima temperatura neće rasti iznad 5 stupnjeva celzija, što također zahtijeva velike troškove. Jedno takvo skladište kapaciteta tri tisuće tona krumpira, koje će graditi u Belici košta dvanaest milijuna kuna. No, na svu sreću tamošnji proizvođači su se udružili u zadrugu pa će iz EU fondova uspjeti povući 70 posto vrijednosti investicije.
Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija