Hrvatski poljoprivrednici, voćari, povrtlari i cvjećari jedini su u Hrvatskoj koji sanjaju povratak lockdowna. Za razliku od drugih djelatnosti koje lockdown uništava poljoprivreda je ta kojoj je zatvaranje granica išlo na ruku. Koliko god to grubo zvučalo, poljoprivrednici su koliko toliko profitirali, jer su granice bile zatvorene pa nije bilo uvoza voća i povrća voća. Dok je lockdown trajao mogli su prodavati svoje proizvode koji su silom prilika bili jedini na tržištu. Međutim, nakon što je lockdown završio i granice se otvorile završila je i ta bajka jer je uvoz ponovno krenuo na štetu domaće proizvodnje, javlja Slobodna Dalmacija.
– Poljoprivrednici su nezadovoljni i sa cijenama i sa plasmanom svojih proizvoda, naglašava Vjekoslav Budanec predsjednik zajednice hrvatskih povrćara.
Hrvatsku proizvodnju trebalo bi vratiti ponovno u fokus ali to nije nimalo lako s obzirom na uvozne lobije.
– Nadležne službe bi trebale kontrolirat nekonkurentnu robu koja dolazi na Hrvatsko tržište. Nesporno je da je takvo povrće niže cijene ali treba utvrditi zbog čega je to tako i iz kojih robnih zaliha dolazi rezolutan je Budanec naglašavajući da treba utvrditi i zbog čega su troškovi proizvodnje u Hrvatskoj veći i sama proizvodnja skuplja.
Kad se zatvore granice nema ni uvoza
Sa ovim bi se trebale pozabaviti stručne službe Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva financija, poglavito kada se zna da su troškovi radne snage u zemljama EU skuplji. Trebalo bi donijeti takvu zakonsku regulativu da otkupljivači najprije kupuju domaće voće i povrće pa da se tek onda uvozi. Ne želimo dirati u slobodu tržišta i da se nama garantiraju cijene ali nešto se mora učiniti da se spasi domaća poljoprivredna proizvodnja, -ističe Budanec, koji naglašava da se niti jedan poljoprivredni proizvod ne može izvesti u Sloveniju ili Austriju dok god kod njih ima takvih proizvoda iz vlastite proizvodnje.
– Hrvatski krumpir ne može u Austriju ali Austrijski može u Hrvatsku iako mi imamo našega krumpira-rezolutan je Budanec.
Jedini izlaz iz ove krize je udruživanje proizvođača i njihov zajednički nastup na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Tada bi mogli postići bolju cijenu svojih proizvoda ali nažalost takve organizacije u Hrvatskoj još uvijek nisu zaživjele.
Ipak korona kriza donijela je i nešto dobro jer je Hrvatska postala svjesna da nema samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji voća i povrća te hrane općenito. U tih nekoliko mjeseci svima bila puna usta revitalizacije domaće poljoprivrede. Istina, nešto se promijenilo na bolje, krenuli su određeni poticaji ali generalno gledano nakon prestanka lockdowna i poljoprivrednici su polako padali u drugi plan.
– Korona kriza nije popravila položaj domaćih poljoprivrednika. Nastavljena je politika uvoza i niskih cijena domaće robe-ističe, Budanec naglašavajući kako je proljetos na početku krize krenula prodaja domaćih cijena ali sada je sve vraćeno na staro.
– Mi povrćari nismo protiv uvoza jer smo svjesni da nema u Hrvatskoj dovoljno povrća kroz cijelu godinu, nažalost takva je situacija. Mi smo protiv toga da kada je sezona i kada povrće ima naš proizvođač da se povrće uvozi. Stvar je u tome da moramo omogućiti našem proizvođaču da dođe do hrvatskog kupca – zaključio je Budanec.
Cvjećari gube bitku s nelojalnom konkurencijom
Nažalost, Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno samo kukuruza, pšenice ječma i zobi te mandarina. Sve druge poljoprivredne kulture nisu dostatne za podmirenje rastućih potreba za hranom hrvatskog stanovništva zbog čega je uvoz voća i povrća ali i mlijeka i mesa uvelike premašio domaću proizvodnju. Nažalost danas uvozimo sve od kruha do meda, mlijeka u prahu, sira, krumpira, češnjaka, govedine, sijena i slame. Tako uvoz uništava ono malo što je od domaće poljoprivrede ostalo. Da bi se to promijenilo hrvatskom proizvođaču mora se osigurati mogućnost prodaje na domaćem tržištu. Za opstanak domaćih proizvođača važno je imati vlastito tržište gdje će oni moći plasirati svoje proizvode uz sustavnu kontrolu uvoza kako bi se spriječila nelojalna konkurencija poglavito u uvozu hrane niže kvalitete.
Cvjećari gube bitke sa nelojalnom konkurencijom
Da je bilo bolje u lockdownu potvrđuju nam i cvjećari koji su kako kažu, tada bolje prodavali cvijeće jer su granice bile zatvorene pa se nije moglo uvoziti. Cvjećari tvrde da ih uništava nekontrolirani uvoz cvijeća i nelojalnoj konkurenciji koja dolazi iz zemalja Europske unije, gdje su troškovi proizvodnje niži nego u Hrvatskoj. U takvim uvjetima, oni teško mogu opstati na tržištu a posebno bitku gube sa trgovačkim centrima u kojima se kupcima isključivo nudi cvijeće iz uvoza.
Zadovoljni jezersko-vrgorski vinogradari
Za razliku od prošle jeseni kada je zbog nemogućnosti prodaje na trsovima ostalo i propalo neobrano grožđe, pojezerski vinogradari su iznimno zadovoljni ovogodišnjim urodom i prodajom. Na dalmatinskim tržnicama zbog korona krize nije bilo uvoznog grožđa iz trećih zemalja poglavito Makedonije pa su Dalmatinci koji prave vino i rakiju za vlastite potrebe kupovali jezersko-vrgorsko grožđe.
– Eto neka korist i od ove korone. Grožđe je bilo traženo ove jeseni. Dio smo prodali na tržnicama a neki su kupci dolazili u vinograd i kupovali-kaže nam vinogradar Ivan Petrušić iz Otrić Seoca.