Zbog zabrane sredstava protiv klijavosti gomolja na bazi klorprofama poznatijeg pod tvorničkim imenom Tuberite koja prema direktivi Europske unije stupa na snagu 8. listopada očekuje se značajno poskupljenje krumpira. Ukoliko do toga dođe, a prema trenutačnim pokazateljima krumpir bi mogao poskupjeti za trideset do pedeset posto, biti će to dodatni udar na džepove građana.
Naime, zamjenska sredstva protiv klijavosti bilo da se radi o biološkim ili kemijskim su značajno skuplja a tu je i potreba izgradnje novih prostora za skladištenje krumpira što povećava troškove proizvođača te posljedično uvjetuje i veću prodajnu cijenu.
Prestanak upotrebe tuberitea – dobra vijest za potrošače
Prestanak upotrebe tuberitea od idućeg četvrtka dobra je vijest za potrošače ( koji će jesti ekološki čistiji i skuplji krumpir) ali loša za proizvođače krumpira bez obzira radi li se o intenzivnoj proizvodnji ili hobistima koji u svojim vrtovima sade krumpir za vlastite potrebe. Naime, ukoliko neće imati specijalizirana hladna skladišta a takva u Hrvatskoj trenutačno nema nitko, krumpiri će klijati i propadati.
Proizvođači krumpira upozoravaju da klorprofam sprječava klijanje konzumnog krumpira u tijeku skladištenja. Djelatna tvar smanjuje intenzitet disanja gomolja te ih tako štiti od gubitka vlage i hranjivih tvari. Međutim, Europska komisija za hranu, smatra da klorprofam i njegov glavni metabolit 3-kloranilin predstavljaju akutni i kronični prehrambeni rizik za potrošače.
Sa ovim se nikako ne slažu domaći proizvođači uz objašnjenje da se radi o namjeri uvođenja skupljeg zaštinog sredstva kojim će se zaplinjavati uskladišteni krumpir ( slično kako se radi kod prašenja protiv komaraca).
– Nije znanstveno dokazano da je klorprofam štetan za zdravlje ljudi. Mislim da je u pitanju uvođenje skupljeg sredstva protiv klijanja na štetu jeftinijeg. Naime, troškovi tuberitea po kilogramu krumpira iznose pet do sedam lipa dok pak zaplinjavanje po kilogramu košta 35 lipa-ističe predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, Damir Mesarić iz Belice, naglašavajući da će to povećati cijenu krumpira za krajnjeg potrošača. On se također nada da će EU imati razumijevanja te rok prilagodbe produžiti do svibnja naredne godine kako bi se proizvođači krumpira mogli prilagoditi na nove uvjete rada.
Naime,proizvođači moraju napraviti i nova skladišta u kojima temperatura neće rasti iznad 5 stupnjeva celzija, što također zahtijeva dodatne troškove. Jedno takvo skladište kapaciteta tri tisuće tona krumpira, koje će graditi u Belici košta dvanaest milijuna kuna. No, na svu sreću tamošnji proizvođači su se udružili u zadrugu pa će iz EU fondova uspjeti povući 70 posto vrijednosti investicije.
Međutim za proizvođače se puno toga mijenja. U novim okolnostima nužno je promijeniti i sorte krumpira. Tako će se sadi takozvane dormantne sorte koje slabije klijaju ali daju i manje prinose po hektaru.
Proizvođači na rubu opstanka
Proizvođači povrća, pa tako i proizvođači krumpira nisu se snašli u korona krizi. Mnogu od njih su dovedeni na rub opstanka. Cijeni povrća su niže zbog uvoza europskih viškova čime se ugrožava ionako slabašna domaća proizvodnja, koja ni približno nije samodostatna za domaće potrebe. Tako nekontrolirani uvoz ubija i ono malo što je od proizvodnje povrća ostalo.
Trenutačno je u Hrvatskoj 30-40 tisuća tona viškova krumpira koji su ostali zbog loše turističke sezone. Njih će trebati na neki način uskladištiti a to će biti veoma teško jer uskoro stupa na snagu zabrana primjene sredstava tuberitea protiv klijavosti.
Nažalost i u takvim okolnostima kada domaći krumpir stoji u skladištima cvjeta uvoz krumpira lošije kvalitete.
– Takav krumpir se uvozi po dampinškim cijenama što nama proizvođačima jako smeta. Primjerice u Njemačkoj naši trgovci kupuju krumpir po cijeni od 50 do 60 lipa za kilogram, uvoze ga i prodaju na tržnicama i po trgovačkim centrima, kaže Mesarić te dalje pojašnjava:
– Njemačka je uređena država i sa svakim se proizvođačem sklapa ugovor koliko će na godišnjoj razini proizvesti krumpira. Ako proizvede manje plaća državi penale zato je svima cilj da proizvedu više i upravo takvi viškovi po dampinškim cijenama završavaju u Hrvatskoj, zaključuje Mesarić.
Gdje čuvati krumpir iz vrta
Još je veći problem skladištenja krumpira malim proizvođačima koji sade u svojim vrtovima. Njima se preporučuju također promijeniti sortu i saditi neku koja sporije klija, te držati krumpir na što hladnijem prostoru za što su najbolji starinski trapovi. U njima su krumpire čuvali naši stari no danas rijetko tko ima prostora za to u svojim podrumima i šupama.
Stanislav SOLDO