Neretvanima lađa i trupa život znače. Godinama su ih vezivali uz obale rijeke. Njima su odlazili u polje i prevozili ljetinu. Sve lađe su imale svoj pristupak ispred obiteljskih kuća, posebno u naseljima Podgradina i Vlaka. Svatko tko je ikada bio u Neretvi mogao je posebno u donjem kraju zamijetiti trupe zavezane ispred kuća. Obala je bila uređena, svi su imali svoje stepenice kojima su mogli sići na vodu do svoje trupe i njome se dalje voziti na poljoprivredne površina do kojih se može jedino doći trupom vodenim putem. Ali, idilu donjoneretvanskog kraja narušile su Hrvatske vode koje već mjesecima uređuju obale Male Neretve. Točnije, uređuju obalu ali istodobno podižu zid te ne ostavljaju nikakav način da lokalni stanovništvo iz Podgradine i Vlake dođe do svojih trupa i lađa. Stare stepenice koje su tu stajale više od pola stoljeća su porušili a nove nisu sagradili, niti ostavili ikakvu mogućnost da se mogu sagraditi. Tako su ovi ljudi dovedeni doslovno pred zid preko kojega ne mogu preskočiti kako bi ušli u svoje plovilo, koje svim život znači.
– Stepenice su nam potrebne da bi došli do trupa i barki koje su nama isto kao Zagrepčanima tramvaj- uskliknuo je Ivo Popović sa Vlake slikovito opisujući značenje trupe za neretvanskog čovjeka, koji ako se nastavi projekt Hrvatskih voda na ovakav način neće moći doći do vode a živjet će uz vodu.
Naime, na području Grada Opuzena i Općine Slivno Hrvatske vode financiraju kapitalni projekt uređenja obale i zaobalja Male Neretve vrijedan gotovo 86 milijuna kuna, što je kako se često može čuti u javnosti trenutačno najveći projekt u dolini Neretve.
Nakon rekonstrukcije brane u Opuzenu, čime je spriječen nekontrolirani prodor vode iz rijeke Neretve u Malu Neretvu, te uslijed urbanizacije obala Male Neretve, bilo je potrebno definirati novi režim obrane od poplava na ovom vodotoku-pojašnjavaju iz Hrvatskih voda, koje su i pripremile projekt uređenja obale i zaobalja rijeke Male Neretve, sukladno novoj situaciji u prostoru.
U sadašnjem sustavu obrana od poplave Mala Neretva prihvaća vode lijevog zaobalja rijeke Neretve od Metkovića do Ušća. Pored uloge u obrani od poplava, u vegetacijskom razdoblju ona postaje rezervoar vode za navodnjavanje.
Stoga je projekt uređenja koncipirano na način da buduće obale Male Neretve zadovoljavaju zahtjeve obrane od poplava u novom režimu tečenja, da imaju osiguranu stabilnost i nepromjenjivu geometriju obale ugradnjom kamenog nabačaja i postavljanjem armirano-betonskih elemenata.
Radovi na uređenju obala Male Neretve na potezu od ustave u Opuzenu do vodotoka Crepina na desnoj obali, odnosno crpne stanice Prag na lijevoj obali započeli su u rujnu 2018. godine. Rok izvođenja radova je 60 mjeseci, a radove financiraju Hrvatske vode. Radove izvodi zajednica ponuditelja Neretvanski sliv d.o.o. Opuzen i Medius d.o.o. Petrača, a stručni nadzor nad građenjem obavlja zajednica ponuditelja Company Sulić d.o.o. Ploče, Apsida inženjering d.o.o. Dubrovnik, Geokol d.o.o. Varaždin i Uplana j.d.o.o. Makarska.
Do sada su završeni radovi na izvedbi kamenog nabačaja i trenutačno se izvode betonski i armirano-betonski dijelovi obale te sustav oborinske odvodnje. Ukupna vrijednost radova iznosi 85,75 milijuna kuna s PDV-om, a usluga stručnog nadzora 990 tisuća kuna s PDV-om.
Također, uređenjem obale Male Neretve osigurat će se stanovništvu koje živi uz obale pristup rijeci te omogućiti sigurno kretanje prometnicama uz rijeku-stoji među ostalim u projektu uređenja. Ali na terenu to nije tako u što se uvjerila i ekipa Slobodne Dalmacije.
Svi sa kojima smo razgovarali u Podgradini i na Vlaci su ogorčeni zbog ovog projekta kojim je istina obećan pristup rijeci ali na terenu se tako ne radi. Na potezu od nekoliko kilometara nema niti jednih stepenica kojim bi ljudi što žive neposredni uz obalu Male Neretve mogli pristupiti na vodu odnosno na privezište svoje trupe.
To je ovdašnjim ljudima veliki problem, jer su naučili živjeti u suživotu sa rijekom.
Josipa Tutavac, Slavonka koja se udala na Vlaku i poprilično se aklimatizirala na život u donjem Poneretvlju. Zatekli smo je kako lovi ribu.
– Lovim za mace dobacuje u šali. Ipak šalu na stranu do rijeke se teško može doći jer su u tijeku radovi ali kada se izgradi zid bez stepenica neće moći loviti ribu, premda joj je kuća udaljena tek koji metar od obale.
– Trebalo bi izgraditi stepenice kakve su i prije bile. To ljudima treba-kazala nam je Josipa.
Stanovnici upozoravaju na nedostatke u postupku uređenja devet kilometara obale. Tužno i žalosno-uglas govore. Na potezu od Podgradine do Vlake treba im najmanje 25 privezišta za barke sa uređenim pristupom koji ne može bez skalina. Tako je bilo proteklih pola stoljeća, ali u novom projektu uređenja obale Male Neretve toga više nema.
Ma pogledajte na devet kilometara nema nijednih stepenica. Tužno i žalosno. Zar smo i to dočekali-govore nam stanovnici uz obale Male Neretve. Odmahuju rukama i čude se onome što se radi na terenu.
Na njihovoj strani je i načelnik općine, Smiljan Mustapić ali i njemu su ruke vezane jer projekt vode Hrvatske vode iz Zagreba. Uzaludno je upozoravao na nedostatke i tražio ispravke da se stanovnicima Vlake i Podgradine urede stepenice te ostavi mogućnost pristupa do Male Neretve.
– Stanovništvo iz grada Opuzena i općine Slivno životno je vezano uz rijeku te mnogi jedino vodenim putem mogu doći do poljoprivrednih zemljišta koje obrađuju tako da im je iznimno važan neometan pristup rijeci. Tijekom izvođenja radova pokazala se velika potreba za izgradnjom većeg broja stepenica, što u konačnici nije veliki trošak za investitor-ističe načelnik Mustapić, koji se nada da će Hrvatske vode shvatiti problem i u projekt uvrstiti potrebe lokalne zajednice.
– Razgovarali smo sa investitorom Hrvatskim vodama te tražimo da se projekt izmijeni i da se sagrade stepenice za prilaz i pristupci za vezivanje trupa-tvrdi načelnik Mustapić.
Svi kažu da je projekt vrijedan. Mi ne tvrdimo da nije ali šta nama znači što se uređuje obala kada mi ne možemo pristupiti do vode- govore nam uglas stanovnici Podgradine.
– Ovo je žalosno. Ja šezdeset godina ovdje vežem trupu a sada ne mogu pristupiti jer su srušili stepenice i ne žele sagraditi druge. Još nas ograđuju i zidom. Hoćemo li svi preskakati preko zida-ogorčen je Ivo Popović.
Slično razmišlja i njegov susjed Javorko Bjeliš koji pak kaže da na svoju zemlju ne može doći bez lađe u koju ukrca i motokultivator. To je mogao dok nije počelo uređenje obale, ali sada nema pristupka za lađu.
Malom Neretvom svakodnevno voze deseci lađa, trupica i barki, jer ovdašnji stanovnici nemaju drugog načina dolaska na svoje poljoprivredne površine. No to očito nije znao projektant koji nije predvidio mogućnost vezanja za plovila uz obalu.
Ovdašnji stanovnici su nemoćni, njih 122 su potpisali peticiju da se izmjeni projekt odnosno da im se izgrade stepenice i omogući pristup do vode, koja im život znači.
– Mala Neretva nije ni Drava ni sava. Ona je specifična i to najbolje znamo mi koji živimo na njezinim obalama. To je jedna prometnica za potrebe ovoga naroda. Suludo je što nemamo stepeništa i privezišta za barke- kazati će Denis Šešelj, jedan od organizatora potpisivanja peticije.
– Institucije bi trebale pomoći ljudi a ne ih sputavati-kazati će Šešelj.
Nezadovoljan je i Branko Popović koji ističe da Mala Neretva svima život znači i da nije u redu što se kroz projekt uređenja obale nije ostavila mogućnost neometanog pristupa do vode i mogućnost vezivanja trupa i lađa.
– Vratite nam stepenice-poručili su stanovnici Vlake i Podgradine nadležnim institucijama a hoće li biti sluha za njihove vapaje znati će se vrlo brzo. Projekt još nije završen i sa minimalno novca može se izaći u susret lokalnim stanovnicima kojim rijeka život znači.
Tražimo da nam ostave slobodan pristup do vode. Zar je to puno-jednoglasni su Neretvani.
Stanislav SOLDO