‘Naši liječnici, medicinske sestre, vojska i policija i svi na prvoj liniji obrane od ovog virusa jest će domaće, svježe i kvalitetno’

Veliki agrarni problemi s kojima se uhvatila u koštac ministrica poljoprivrede Marija Vučković od ožujka su se uslijed korona virusa još i povećali pa smo između sastanaka kriznih stožer pokušali u razgovoru s njom dotaknuti dio rješenja koja su joj predlagale udruge proizvođača.

Planovi koje je ministrica imala u svom kabinetu sada se mijenjaju jer je prioritet spašavanje domaće proizvodnje. O tim mjerama smo i počeli razgovor.

Koje je najvažnije mjere Ministarstvo poduzelo da bi se sanirale štetne posljedice krize uslijed koronavirusa?

– Najprije valja istaknuti da sve temeljne mjere koje je donijela Vlada Republike Hrvatske i na čijem je konceptu i kriterijima, među ostalim, radilo i Ministarstvo poljoprivrede, vrijede i za sektore poljoprivrede i ribarstva. Idemo u izmjenu i dopunu Zakona o poljoprivredi koje će poljoprivrednicima omogućiti odgodu roka za povrat sredstava, donesene su odluke o javnoj nabavi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda javnih naručitelja i privremenoj izvanrednoj mjeri pomoći malim mljekarama u vidu otkupa viška mlijeka, kao i Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini. Također, uskoro puštamo u pogon digitalnu tržnicu, nacionalnu online platformu za kupoprodaju domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Upravo smo pokrenuli program mikro i malih zajmova za obrtna sredstva za ruralni razvoj koji jamči niže kamatne stope, dulji poček i mogućnost podmirenja računa nastalih do tri mjeseca prije zaprimanja zahtjeva za zajam, uz značajno manju dokumentaciju, skraćeno vrijeme pripreme zahtjeva te jednostavniju i bržu obradu.

Što se radi u suradnji s EU?

– Intenzivna suradnja s institucijama EU i državama članicama rezultirala je prihvaćanjem svih prijedloga Hrvatske te paketom mjera koji je predložila Europska komisija, a uključuje potporu za provedbu mjere privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti te dodjelu kompenzacije uzgajivačima slatkovodne i morske ribe te školjaka za privremenu suspenziju ili smanjenje proizvodnje radi epidemije Covida-19. Nema razloga da Vijeće i Europski parlament ne usvoje prijedlog Komisije, a predložene mjere će pomoći u zaštiti radnih mjesta, očuvanju opskrbe hranom, veće stabilnosti na tržištu, ublažavanju rizika od gubitka te spriječiti zatvaranje tvrtki i obrta koje se bave akvakulturom, ribolovom ili preradom. Također, u očekivanju smo odgovora Europske komisije na naš prijedlog prenamjene sredstava u iznosu od najmanje 100 milijuna kuna za dodatnu potporu dohotku posebno osjetljivim sektorima kroz proizvodno vezane potpore ili primjenu posebnih interventnih mjera. Omogućili smo i odgodu plaćanja zakupnine i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, odgodu roka izvršenja ugovornih obveza korisnicima svih investicijskih mjera Programa ruralnog razvoja te investicijskih projekata iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, odgodu plaćanja naknada za koncesije i privez b rodova u ribarstvu, odgodu roka izvršenja ugovornih obveza vezanih za potpore 2019. u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja te odgodu roka plaćanja dospjelih obveza Hrvatskim šumama d.o.o. za drvne sortimente.

Kako se provodi mjera otkupa mlijeka?

– Cjelokupna vrijednost te privremene izvanredne mjere pomoći iznosi 2,5 milijuna kuna, a bit će dostupna onima koje su osobito pogođeni nemogućnošću plasiranja vlastitih proizvoda na tržnice. Riječ je o svim malim mljekarama koje imaju godišnji obuhvat otkupljenog i prerađenog sirovog mlijeka do 14 milijuna litara. Od njih će se otkupiti mliječni proizvodi poput svježeg sira, vrhnja i fermentiranog mlijeka te će se podijeliti posrednicima u lancu doniranja hrane registriranim u Registru posrednika u doniranju hrane Ministarstva poljoprivrede. Tijekom trajanja ove krize, male mljekare će organizirano donirati hranu i druge potrepštine potrebitima.

Ovom, nazovimo je tako, “malom” intervencijom postiže se trostruki učinak – oslobađanje prenapučenih kapaciteta malih mljekara uslijed ograničavanja prometa i tržišnih kanala zbog epidemije, nastavak otkupa s mljekarskih farmi i solidariziranje s potrebitima kroz donacije visokovrijedne hrvatske hrane.

Ministarstvo poljoprivrede je krajem prošlog tjedna krenulo s provedbom mjere te je do danas putem IT sustava za doniranje hrane podijeljeno oko 40 tona mliječnih proizvoda na 20 posrednika u doniranju hrane koji su istu podijelili građanima u potrebi. Provedba mjere se nastavlja, a mjerom će po potrebi biti obuhvaćene male mljekare koje se nađu u problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti Covid-19.

Kako sada pomoći proizvođačima povrća i voća koji su ostali bez zelenih površina na tržnicama gdje tradicionalno prodaju. Mnogi pokušavaju prodajom online, trgovački centri otkupljuju viškove, ali riječ je o proizvodima koji brzo propadaju?

– Svjesni smo problema koji su uslijed epidemije nastupili, osobito za male poljoprivredne proizvođače, a naša intenzivna suradnja s Nacionalnim stožerom i, prije svega, odgovornost hrvatskih građana, omogućuju iz dana u dana djelomično otvaranje tržnica. Evo, i danas ide jedna odluka koja će najviše pomoći upravo onim proizvođačima kojima je to, s obzirom na rok trajanja proizvoda, najvažnije – povrtlarima, ribarima i cvjećarima. Ubrzano radimo i na uspostavi digitalne tržnice Ministarstva poljoprivrede koja će omogućiti proizvođačima da besplatno ponude svoje proizvode i nađu lakši i brži put do kupaca. Također, sastanci i višekratne pisane i telefonske inicijative Ministarstva poljoprivrede s najvećim trgovačkim lancima, čini mi se, pridonose većem angažmanu u otkupu i prodaji hrvatskih proizvoda. Poštujući slobodu tržišta i poslovnu politiku svih privatnih subjekata, te činjenicu da su nam potrebni svi u lancu opskrbe hranom, prilično sam uvjerena da će pravilna reakcija u ovom trenutku i spremnost na povećanje udjela hrvatskih proizvoda u trgovačkim lancima i njima samima donijeti trajniji i veći uspjeh među potrošačima ove zemlje.

Hrvatskim poljoprivrednicima osigurali smo najpovoljnije zajmove s najnižim kamatnim stopama u Hrvatskoj, bez naknade, uz počeke godinu do dvije i duge rokove otplate. Također, dođe li do značajnijih poremećaja i stvaranja kratkotrajnih viškova, odnosno prekomjernih zaliha, spremni smo – Vlada je, među svojim mjerama, usvojila i mogućnost interventnog otkupa za najveći dio strateških hrvatskih poljoprivrednih grana.

Nadalje, putem Programa potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, vrijednim 53 milijuna kuna, cilj je održati zaposlenost te postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima u sektoru voća i povrća, cvijeća, sektoru sjemena, kao i proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala te u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva. U svakom slučaju, ne treba zatvarati oči pred činjenicom da će problema biti još i da ćemo ih nastojati rješavati, ali perspektiva pred sektorom nije umanjena.

Strukovna udruženja proizvođača traže žurnu isplatu predujma izravnih plaćanja potpora kako bi premostili poteškoće. Što se tu može napraviti?

– Prije svega, moram istaknuti da Ministarstvo poljoprivrede unatrag nekoliko godina kontinuirano povećava izdatke za poljoprivrednu proizvodnju za sve oblike javnih davanja – kapitalne potpore, državne potpore, izravna plaćanja, potpore male vrijednosti – te ćemo tako činiti i dalje. Potpore za poljoprivrednike su prioritet i Ministarstva i Vlade, a imajući u vidu sve izazove koji su ovom trenutku pred državnim proračunom i gospodarskim i financijskim sektorom te promovirajući solidarnost među svim skupinama društva, isplate će se požurivati.

Tri glavna strateška cilja u viziji razvoja poljoprivredi koja ste odredili u suradnji sa Svjetskom bankom su povećanje produktivnosti i klimatske otpornosti poljoprivredne proizvodnje, jačanje konkurentnosti poslovnog okruženja i poljoprivredno-prehrambenog sustava te obnova ruralne ekonomije i poboljšanja životnog standarda u ruralnom prostoru. U kojoj je fazi izrada te strategije?

– Pandemija je tražila od nas hitne mjere, ali nas nije omela u izradi strateških dokumenata – hrvatska poljoprivreda treba žuran i efikasan akcijski plan za primjenu u godinama pred nama. U izradi sudjeluju brojni hrvatski i međunarodni stručnjaci, metodologija je moderna, analitika kvantitativna, ali ono što je najvažnije – putem radionica, pisama, sektorskih dijaloga i dobre volje sudjeluju hrvatski poljoprivrednici i ribari! S izradom analitičkih dokumenata završena je prva faza projekta. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Svjetskom bankom i hrvatskim stručnjacima je u završnoj fazi izrade dokumenta Strateška vizija razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora koji će bio objavljen u proceduri javnog savjetovanja do kraja drugog tromjesečja, pa i ranije. Sukladno našoj jasno iskazanoj namjeri da u svemu što radimo otvaramo sektorske dijaloge, a zaključke donosimo na temelju kvantitativnih analiza i u zajedništvu, zainteresirani dionici će dostavljati svoje komentare i mišljenja.

Hoćemo li za jačanje konkurentnosti i podizanje samodostatnosti dobiti dodatna sredstva iz fondova EU kako bismo stigli zemlje koje ih koriste znatno dulje?

– Kako bismo osigurali prijeko potrebnu likvidnost u poljoprivrednom sektoru i ublažili učinke krize na prihode poljoprivrednika u ovim izuzetnim okolnostima koje su pogodile cijelo gospodarstvo pa tako i poljoprivredu, pored drugih podnesenih zahtjeva, zatražili smo od EK mogućnost prenamjene sredstava osiguranih u EAFRD u iznosu od 120 milijuna kuna za dodatnu potporu dohotku poljoprivrednicima. Također, uputili smo i dodatan zahtjev za mogućnošću osiguranja isplate većeg iznosa avansa za izravna plaćanja za 2020. godinu u razdoblju od 16. listopada do 30. studenoga 2020. i to već nakon završetka administrativnih kontrola, a prije obavljenih kontrola na terenu. EK je uzela u obzir naš zahtjev i već pripremio prijedlog Uredbe, koja je u postupku konzultacija s državama članicama te predložila mogućnost isplate avansa za izravna plaćanja do 70 posto.

Hoćemo li imati bilanciranu i rajoniziranu proizvodnju tako da imamo dovoljno hrane za svoje potrebe?

– Hrvatska poljoprivreda i proizvodnja hrane dio je okvira provedbe Zajedničke poljoprivredne politike. Zajednička poljoprivredna politika je vrlo široki okvir, koji osim financijskih sredstava potpore obuhvaća i uređene tržišne mehanizme, proizvodne standarde, dobrobit životinja, sigurnost hrane i okolišne uvjete. U tome okviru zajedničkim snagama s hrvatskim poljoprivrednicima radimo na osnaživanju i povećanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede u međunarodnom okruženju. Osiguravamo usmjerenost proizvođača na potrebne investicije u poljoprivredna gospodarstva i na ulaganja koja se moraju provesti u našim ruralnim područjima te potrebnu raspodjelu resursa, kao i efikasan sustav savjetovanja poljoprivrednika koji zajedno s administrativnim rasterećenjima mogu donijeti rast.

Svakako treba motivirati i zadržati ljude kao radnu snagu i kao stanovništvo koje prepoznaje svoje regionalne komparativne prednosti, blizinu tržišta ili posebnosti podneblja koje omogućavaju posebne kvalitativne odlike autohtonih proizvoda. Samo tako je moguće ostvarivanje vizije moderne, učinkovite hrvatske poljoprivrede i proizvodnja sigurne, kvalitetne te, u otvorenom svijetu brzih komunikacija, privlačne i prepoznatljive hrane.

Mogu li javna davanja biti učinkovitija? Svakako, značajan je prostor za povećanje dodane vrijednosti, njegovanje specifičnih konkurentskih prednosti pojedinih dijelova i u ovom izazovnom vremenu, u godini pred novim programskim razdobljem, svjesni ogromne odgovornosti, nastojat ćemo tim izazovima odgovoriti.

Hoćemo li imati kakve koristi od predsjedanja Vijećem EU?

– Predsjedanje Vijećem EU u znatnoj je mjeri definirano procedurama i procesima kojima je zadaća osigurati kontinuitet rada institucija Europske unije kroz dulje vremensko razdoblje. Država koja predsjeda Vijećem stoga preuzima aktivnosti (primjerice prijedloge zakonodavnih akata ili strateških dokumenata EU) od svojih prethodnika, nastavlja rad na njima te ih ili priprema za usvajanje ili predaje u rad državi koja iduća preuzima predsjedanje. Međutim, država predsjedateljica ima mogućnost pokretati vlastite inicijative sukladno svojim prioritetima. Mi smo kao glavne teme našeg predsjedanja odabrali podizanje konkurentnosti i jačanje položaja malih gospodarstava, snaženje podrške mladim poljoprivrednicima i razvoj pametnih sela.

Nažalost, zadesila nas je izvanredna situacija koju je u cijeloj EU i šire izazvala pandemija Covida-19. Stoga smo morali promijeniti svoje planove i otkazati neke od aktivnosti koje su trebale obilježiti hrvatsko predsjedanje. Ipak, važne zadaće predsjedanja obavljamo, naše ciljeve u pogledu napretka dokumenata za budućnost poljoprivredne politike promoviramo, a veći dio napora usmjeren je osiguranju odgovarajućih programa pomoći i približavanju tržištu hrvatskih proizvoda. Kao predsjedništvo smo pokazali inicijativu, prikupili smo mišljenja i prijedloge svih država članica i pripremili zajednički prijedlog za mjere pomoći poljoprivrednicima koji je upućen Europskoj komisiji. Zahvaljujući tome, Komisija je već pripremila konkretne odluke o odobravanju dodatne državne pomoći poljoprivrednom i ribarskom sektoru, odgodi rokova za podnošenje zahtjeva za potpore, izuzećima od pravila kontrole na terenu te dodatnim avansnim plaćanjima za poljoprivrednike. Tražili smo i dodatne mjere, prije svega veću fleksibilnost u preusmjeravanju odobrenih sredstava na mjere koje su u ovom trenutku najpotrebnije, uvođenje interventnih mjera, a zatim i priznavanje pandemije kao više sile, što znači da poljoprivrednici neće biti sankcionirani zbog toga što nisu mogli ispuniti preuzete obveze. Tako ćemo nastaviti i dalje, pratit ćemo kako se situacija razvija i koje su potrebe naših poljoprivrednika te kao zemlja predsjedateljica Europskom unijom poticati Europsku komisiju na rješavanje ovih problema.

Kako napreduje digitalizacija, što će se dobiti e-iskaznicama?

– Korištenje novih tehnologija u poljoprivredi neizostavan je i nužan korak prema razvoju i stvaranju dodane vrijednosti, a e-poljoprivredna iskaznica uvodi poljoprivrednike u digitalno doba i budućnost digitalnih usluga. Izdavanje kartica počelo je 9. ožujka, kampanju je malo poremetila epidemija, a uskoro ćemo, nadajući se smirivanju i vjerujući u dobru epidemiološku sliku Hrvatske, nastojati animirati što širi krug poljoprivrednika za korištenje. Riječ je o iskaznici s nizom pogodnosti i s visokim stupnjem sigurnosti, najnaprednijom na tržištu, koja će zamijeniti sve postojeće kartice koje su poljoprivrednici do sada koristili – tzv. Zelenu poljoprivrednu karticu, karticu plavog dizela i karticu za korištenje sredstava za zaštitu bilja.

Kada će biti riješene nedoumice oko novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu? Što se mijenja u zakonu?

– U cilju administrativnog rasterećenja te ubrzanja postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je postupak izmjene važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Do trenutka pojave pandemije izazvane koronavirusom održali smo dvije sjednice Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Članovi Povjerenstva predložili su svoje komentare i prijedloge, a prijedlog teksta izmjena već u travnju će biti dostupan široj javnosti.

Što je sa zahtjevom za odgodu moratorija na prodaju zemlje strancima koja istječe u srpnju. Mađarima je to pošlo za rukom?

– Ministarstvo poljoprivrede pravodobno je podnijelo zahtjev za produljenje moratorija na prodaju zemljišta strancima za dodatne tri godine odnosno do 1. srpnja 2023. godine. Sredinom veljače 2020. godine zaprimili smo dopis Komisije EU da je naš zahtjev u razmatranju te da će Komisija donijeti rješenje prije isteka roka u srpnju odnosno prije 1. srpnja 2020. godine.

Najavili ste da ćete pomoći mladima pri kupnji zemljišta za proizvodnju. O kakvoj je financijskoj liniji riječ?

– Mijenjamo uspostavljenu kreditnu liniju za investicije iz sredstava Programa ruralnog razvoja združenim sa sredstvima poslovnim bankama i pokušavamo, umjesto dosadašnjih 10%, osigurati 55% sredstava iz zajma za kupnju zemljišta.