Nema više „ko prvi dođe, njegovo je“
Više od 2200 hektara državnih parcela u dolini Neretve uskoro bi se moglo naći na bubnju-piše današnja Slobodna Dalmacija.
Natječaj za dvadesetpetogodišnji zakup, po novom Zakonu o državnom poljoprivrednom zemljištu raspisivat će gradovi i općine uz prethodnu suglasnost resornog ministarstva poljoprivrede. Led će, čini se, probiti grad Opuzen na čijem se području nalazi glavnina državnog zemljišta. Oni su još unatrag dvadesetak godina dijelili zemlju najprije kroz program “zemlja braniteljima”, a kasnije su sklapali ugovore na desetogodišnji zakup s poljoprivrednicima. Međutim, ti ugovori su istekli i trenutačno je zakup državnih parcela u Opuzenu zapao u sivu zonu. No, više od 600 hektara na području katastarske općine Opuzen naći će se na natječaju na koji će se, nema sumnje, javljati i dosadašnji zakupoprimci, uz uvjet da su podmirili sve svoje obveze prema državi i lokalnoj upravi po osnovu zakupa.
EU sredstva
Zakup državnog zemljišta na 25 godina pozdravio je poljoprivrednik Dubravko Sršen.
– Ovakvim dugoročnim zakupom otvara nam se mogućnost natjecanja za dobivanje novca iz europskih fondova, za što je osnovno da imamo papirološki riješeno zemljište. Zbog neriješenog zemljišta do sada se nismo mogli natjecati za EU novac, kazao je Sršen.
Ipak, dosadašnji zakup opuzenskih parcela doživljavao je salve kritika: govorilo se da je zemlja nepravedno podijeljena, da su je dobili i oni koji nisu trebali te su oni kasnije te parcele davali u podzakupe, što je svojevremeno istraživalo i Državno odvjetništvo. U tim kritikama prednjačio je Jure Stanić iz Udruge za zaštitu obiteljskog poljoprivrednog zemljišta.
– Natječaj za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH trebao je biti praznik i festival demokracije za sve proizvođače. Natječaj je trebao biti raspisan polovinom 2016. godine, jer su 31. 12. 2016. godine istekli ugovori o desetogodišnjem zakupu. Na taj način proizvođači bi kroz dugogodišnji zakup od 25 godina dobili sigurnost, te bi se inercijom pokrenuli mnogi postupci poput postupaka udruživanja u proizvođačke organizacije, izradila bi se strategija razvoja poljoprivrede, koje nema ni u povojima, pokrenulo bi se masovnije participiranje u EU fondovima – naglašava Stanić.
– Za stanje kakvo imamo danas, a ono je više nego kriminalno, odgovornost je zbog nečinjenja i pogodovanja, na DORH-u, Ministarstvu poljoprivrede i Gradu Opuzenu. Trenutno stanje oko poljoprivrednog zemljišta u gradu Opuzenu je, blago rečeno, poput onog koje je nekad vladalo na Divljem zapadu.
Beskorisno i nemoguće je živjeti poljoprivredu u ovako lijepoj i pitomoj dolini s umjerenom klimom, jer u njoj preko cijele godine cvjeta agro- -kriminal – rezolutan je Stanić.
No, čini se da bi se stanje na terenu ipak uskoro trebalo početi sređivati i na području grada Opuzena, ali i na području susjednih Ploča.
– Dogovorili smo suradnju s jedinicama lokalne samouprave u dolini Neretve oko nekih važnih pitanja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Grad Opuzen je najavio natječaj za zakup zemljišta u kratkom roku, a i Grad Ploče ima program raspolaganja za koji se očekuje skoro davanje suglasnosti – kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković za nedavnog službenog posjeta dolini Neretve.
A državno zemljište na terenu nije dijeljeno iz raznoraznih razloga, neki su zemlju obrađivali „na divlje“ i nisu htjeli napustiti parcele, drugi su zemljišta davali u podzakupe, a treći čak prodavali državne parcele.
Neriješena granica
Državno zemljište na području općine Pojezerje ostaje zaraslo u korov i draču jer je ova općina imala neriješenu granicu s gradom Pločama. Međutim, načelnik Boro Dominiković kaže da se razgraničenje privodi kraju, i to u korist Pojezerja.
Na području ove nerazvijene neretvanske općine je oko 220 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čijega će se zakupa dio novaca sliti u općinski proračun. Međutim, dijelom toga zemljišta gospodari vinarija “Vrgorka” čiji je pravni status nejasan jer je u stečaju.
– Općina Pojezerje je napravila svoj program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Bilo je malo nesuglasica s Gradom Pločama oko granica jer su oni u svoj program raspolaganja državnim zemljištem stavili neke katastarske čestice koje pripadaju našoj općini. Sada su Ploče te čestice izbacile iz novog programa raspolaganja i sada se čeka suglasnost Ministarstva poljoprivrede – kazao je Dominiković, naglašavajući da će se u Pojezerju po jednom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dati do tri hektara državne zemlje.
Situacija s državnim poljoprivrednim zemljištem loša je i na području grada Ploča gdje se godinama zemlja obrađuje na divlje. Ko prvi dođe, njegovo je. Upravo je na području Ploča uredovala policija. Bilo je i privođenja uzurpatora te fizičkih sukoba i prijetnji na terenu. Ali čini se da se situacija počela pomalo sređivati, a ovaj novi program raspolaganja državnim parcelama koji čeka suglasnost stručnih službi Ministarstva poljoprivrede korak je bliže ka sređivanju stanja na terenu.
Prema novim pravilima, jedinice lokalne uprave dužne su donijeti programe raspolaganja kojim se državno zemljište daje u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline površine najviše do 100 hektara za područje Slavonije, dok će u Dalmaciji gradovi i općine na svojim područjima utvrđivati maksimalne površine za zakup najvjerojatnije do dva hektara, kako je već prije bilo u dolini Neretve.
Na natječaj za zakup državnih parcela moći će se javiti samo oni poljoprivrednici koji su do isteka roka za podnošenje ponuda podmirile sve obveze prema lokalnoj upravi ili državi. Primjerice, dosadašnji zakupoprimci koji nisu platili naknade za gospodarsko korištenje voda i sva druga javna davanja neće se moći natjecati za državne parcele. Na javnom natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje su dodijeljeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dale u podzakup trećim osobama ili su njime na drugi način neovlašteno raspolagale. U Neretvi je bilo i ovakvih slučajeva, gdje su pojedinci dobivene državne parcele davali u zakup trećim osobama, a neki su ih i prodavali, što je bilo zabranjeno i dosadašnjim zakonima o državnom poljoprivrednom zemljištu.
Pravo prvenstva
Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju: nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća, kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke; dosadašnji posjednik; mladi poljoprivrednici do 41 godinu života, OPG-i koji ima sjedište na području općine ili grada gdje se zemljište nalazi. Zakupnina za zakup plaća se godišnje do kraja prosinca tekuće godine.
Osim zakupa, zakon predviđa i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, što se također može predvidjeti u programima raspolaganja jedinica lokalne uprave. U kontinentalnom području mogu se kupiti katastarske čestice površine do 10 hektara, dok je ta površina u priobalnom području ograničena na 1 hektar. Priobalnim područjem smatraju se jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.
Novost je i to da se i privatno zapušteno zemljište koje je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju može dati u zakup bez suglasnosti vlasnika. Naime, Ministarstvo može radi zaštite tla, okoliša ili ljudi dati u zakup takvo zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do deset godina uz naknadu. Tako dobivena novčana sredstva pripadaju vlasniku zemljišta, ako je vlasnik nedostupan ili nepoznatog boravišta zakupnina se čuva na posebnom računu grada ili općine deset godina.
Državno poljoprivredno zemljište na području grada Metkovića koje je podijeljeno 2015. godine uskoro bi se moglo naći na reviziji. Podsjetimo, tom podjelom koju je inicirala bivša Mostova gradska vlast, mnogi poljoprivrednici nisu bili zadovoljni jer je zemlju dobilo tek nekolicina zainteresiranih poljoprivrednika, dok je pojedinac na temelju predloženog gospodarskog programa dobio 48 hektara. Taj gospodarski program bio je nerealan i neprovediv jer njegova osnova bila ekološka i staklenička proizvodnja što je nemoguće organizirati na tolikim površinama.
Nakon toga na terenu je nastao cirkus jer je dio tih hektara ustupljen nižerangiranim poljoprivrednicima na listi za zakup, a dio je čini se iznajmljen i dan u podzakup trećim osobama, jer su neki koji su zemlju dobili – otišli u Irsku.
Program je uvjet
– Svi oni koji su zemlju dobili, dobili su je na temelju gospodarskog programa koji se mora provoditi. Točno se zna koliko nekome treba vremena da se realizira ono što je napisao. Ako je netko u gospodarskom programu napisao da će napraviti plastenik, zna koliko mu za to treba vremena. Svima koji nisu postupili po gospodarskom programu, zemlja će biti oduzeta – rečeno je na nedavnom sastanku neretvanskih gradonačelnika i načelnika s resornom ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.
– Na području grada Metkovića ostalo je nešto više od deset hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje bi se moglo dati u zakup. Bivša vlast je provela zakup državnog zemljišta, ali smo mi uložili reviziju. Dokazali smo da neki zakupoprimci nisu koristili državno zemljište sukladno gospodarskom planu i ugovoru. Kada dobijemo suglasnost Ministarstva poljoprivrede na predloženi program, raspisat ćemo natječaj za zakup tog zemljišta – zaključio je gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan.
Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija