Volonteri Zavičajne zbirke na pragu su novog arheološkog otkrića koje će rasvijetliti još jedan segment naše zavičajne povijesti. Na krajnjem sjeveroistoku općine Gradac pronađeni su ostaci za koje se vjeruje da su ranokršćanska krstionica (baptisterij). Ovo nalazište 1851. godine prvi je otkrio i dokumentirao hrvatski povjesničar i arheolog Petar Kaer, što je i objavljeno u Hrvatskom arheološkom glasniku. Među ostacima popisanim na ovom nalazištu Kaer spominje kamenice sa šupljim dnom, iz kojeg je trebala isteći neka tekućina. Pritom, kao jednu od mogućnosti njezine namjene navodi religiozni obred, odnosno neko svetište. Ovu mogućnost potvrđuje smještaj kamenica na povišenom brdskom području, gdje su se u staro doba često odvijali razni vjerski obredi.
I doista, detaljnjijim uvidom u ostatke, koji su uslijed promjena na terenu danas vidljiviji, prema obliku, načinu izrade i tragovima na materijalu, možemo potvrditi mogućnost da se doista radi o krstionici na kojoj se obavljao obred purifikacije, odnosno pročišćenja. Riječ je o građevinama koje su se razvile iz židovskih bazena za obredno pranje o kojima na Bliskom istoku postoje arheološki dokazi barem iz 1. st. Valja istaknuti kako postoje naznake da takve krstionice datiraju u same početke kršćanstva.
Obredno pranje i čišćenje vodom prisutno je u svim poznatim kulturama i religijama svijeta, kako drevnim tako i modernim. Provodi se na ljudima (živima i mrtvima), prostoru i predmetima. Pritom, obredna nečistoća nije identična fizičkoj – ono što čovjeka onečišćuje izlazi iz ljudske nutrine, iz duše. U religijama su obredna kupanja znakovi za nešto puno više i značajnije. Naime, sam obred pročišćenja odnosi se na bilo koji obredni čin ili običaj koji se koristi kako bi se ponovno uspostavila izgubljena čistoća ili stvorio viši stupanj čistoće u odnosu na sveto, društveno ili kulturno područje.
Iz povijesti Župe Gradac i obližnje Župe Staševica, razvidno je kako je na tom području postojala bazilika Sv. Anastazija ili Staša iz V. stoljeća. Međutim nije poznato gdje se točno nalazila. Imajući u vidu kako se u narodu ovoga kraja gradinu kod koje je smješteno ovo nalazište naziva “kod Tangarije” moguće je da se naziv “tangarija” povezuje sa Sv. Stašom, zaštitnikom župe, koji je po zanimanju bio tangar tkanina.
O navedenom arheološkom otkriću Zavičajna zbirka Gradac izvijestit će nadležne službe.