Zadrani imaju Morske orgulje, a Rogotin vjetroorgulje
Kad zapušu maestral, bura ili jugo, ušćem Neretve će se razlijegati milozvučni pjev vjetroorgulja s brda Trovro ponad Rogotina. Vjetroorgulje ili samo orgulje, kako ih mještani ovog neretvanskog mjesta zovu, jedinstvene su u svijetu. Ne postoje saznanja da ovakvo nešto igdje postoji-piše Slobodna Dalmacija.
Zadar se proslavio Morskim orguljama koje prenose pjev mora (djeca s malo više mašte govore i o kitovima), a ove rogotinske će pronositi pjev vjetra, kojega ne nedostaje u dolini Neretve. Bit će to jedinstvena atrakcija domaćim Neretvanima, ali i posjetiteljima kojima je Neretva potpuno novo otkriće, bilo da surfaju pličinama neretvanskog ušća ili pak uživaju u netaknutim močvarama i domaćoj gastronomiji.
Na Trovru, stotinjak metara nad morem, do kojega vodi tek probijeni makadamski put, koji će se u skorijoj budućnosti i popločati kvalitetnim kamenom, grade se ne jedne već troje vjetroorgulje. Projektant je mislio na sve, a glavna ideja vodilja je bila ruža vjetrova koji pušu na ovom prostoru. Vjetar je ovdje zamijenio orguljaša koji na Trovru “stvara glazbu”.
Jedne orgulje se salivaju iz pravca Ploča. Njima će “pogonska energija” za stvaranje zvuka biti čarobni maestral, koji hladi Neretvu u vrućim ljetnim danima. Druge orgulje su od strane rijeke Neretve. Za zvuk će im trebati jugo, dok će na onima iz pravca samog naselja Rogotina orguljaš biti bura. Orgulje su tako pokrile sva godišnja doba, pa tako s obzirom na učestalost i brzinu vjetrova glazbe neće nedostajati. 
Instrumenti stižu – iz Podravine
Od podnožja pa do vrha Trovra stiže se laganim hodom za dvadesetak minuta. Putokaz nam je veliko raspelo podignuto prije dvadeset godina u povodu 2000. godišnjice kršćanstava, 130. godišnjice crkve Presvetoga Trojstva i pete godišnjice pobjede u Domovinskome ratu.
Odmah ispod njega zatičemo užurbane radnike dubrovačke tvrtke Trag, koji rade punom parom. Premda je u zraku temperatura oko nule, oni ne posustaju. Suočili su se s novim, do sada neviđenim projektnim zadatkom – kako što bolje saliti postolje za vjetroorgulje. Premda su svi odreda iskusni građevinari, posao im nije nimalo lagan. Jer jednostavno nisu nikad radili nešto slično.
Voditelj gradilišta Josip Gustin zadovoljan je kako radovi napreduju u kamenitom terenu do kojega je gotovo nemoguće doći bilo kakvim strojem. U radu im pomaže mali damper, kojim dovoze materijal.
– Teren je bio iznimno zahtjevan. Trebalo je puno truda i rada samo da se izravna. Pa eto, ispucali smo 125 mina samo kad smo ravnali teren. A vidite li kolika je rupa ovdje, sve to treba nasuti – pokazuje nam Josip postolje budućih vjetroorgulja koje radnici upravo nalijevaju čvrstim betonom.
Trenutačno je u tijeku izgradnja betonske konstrukcije vjetroorgulja koje gledaju na naselje Rogotin. One će prve “zapjevati” na vjetru. Građevinari nam otkrivaju da će se za njih, kao i za ostale dvoje, upotrijebiti više od 40 metara kubičnih betona. Dužina svake pojedinačne vjetroorgulje biti će 15,5 metara, ulazni profil širine 1,2 metra, a širina orgulja 2,25 metara. Projekt podrazumijeva zatvorena svirala i kombinaciju tonova sa sedam svirala, kako bi se dobila ugodna harmonija. Svake orgulje će imati četiri izlaza za zvuk i na svake će se ugraditi filteri protiv smeća, a bit će osiguran i prostor za servis. Sve je to zamišljeno u projektu Pločanina Željka Škorića, koji oživotvoruju radnici koje smo zatekli na gradilištu.
Zanimljivo je da se rogotinske orgulje grade u Podravini, i to u tvrtki “Kvaternikorguljarstvo“ iz Koprivnice, koja je specijalizirana za proizvodnju orgulja. Tamo su već izrađene prve svirale za jedinstveni projekt vjetroorgulja i vrlo brzo bi trebale krenuti prema neretvanskoj dolini. Sama svirala se sastoje od tube, redukcije, rezonantne cijevi i labija. Tonalitet zvuka zavisit će od dužine rezonantne cijevi. Ukupno će biti ugrađena 21 svirala na troje vjetroorgulje, dakle, po sedam za maestral, jugo i buru.
sama tehnika izrade orgulja iznimno je zahtjevna.
Većina dijelova na sviralama izrađuje se od posebne vrste “inoksa 316”. Bolji poznavatelji materijala tvrde da je riječ o specijalnom inoksu koji se koristi u morskim krajevima, jer je otporniji na utjecaj soli od običnog inoksa. Ploče od kojih se izrađuju usisni dijelovi (tube) s redukcijom te rezonatori su dimenzija 3000 mm x 2000 mm x 3 mm. Prirubnice služe za spajanje rezonatora, kao i usisnog dijela, s labijumom.
Širenje turističke ponude
– Najprije se izrežu svi dijelovi tube, redukcija, cijev, rezonator, poklopac rezonatora po šabloni i dimenzijama svake svirale, a onda se savija lim na hidrauličnu savijačicu pod pravim kutom ili, kao kod redukcije, pod određenim kutom. Kada su svi sastavni dijelovi gotovi, započinje zavarivanje, i to TIG postupkom, nakon čega se varovi bruse i poliraju. Prirubnice se tokare i zavaruju na rezonatore i usisne dijelove. Labijumi su unikati i izrađuju se od cink lima, a spajanje se izvodi lemenjem – kaže nam Alen Kvaternik iz tvrtke “Kvaternikorguljarstvo“.
Sama vrijednost investicije na brdu iznad Rogotina je nešto veća od tri milijuna kuna, i osim izgradnje vjetroorgulja uključuje popločavanje oko kilometar dugačke staze kamenim pločama, postavljanje klupica od prirodnih materijala, kamena i drveta, u skladu s lokalnim ambijentom, postavljanje info karte, izradu platoa od kamenog suhozida, izgradnju promatračnice s panoramskim dvogledom i izgradnju edu-eko vrta s hortikulturno uređenim sadržajem.
Vjetroorgulje na Trovru su dio širega projekta Promicanja održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve, koji geografski obuhvaća područje delte rijeke Neretve i rijeku Maticu u Vrgoračkom polju. Ukupna vrijednost Projekta je oko 14,5 milijuna kuna, EU financira 80 posto kroz operativni program Konkurentnost i kohezija, dok preostali dio financiraju projektni partneri vlastitim udjelima. Prijavitelj Projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, partneri su jedinice lokalne samouprave Grad Ploče i Grad Metković, stručni partner Projekta je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, dok je koordinaciju partnera, ukupnu pripremu projekta i prijavu u svojstvu partnerstva provela županijska Regionalna razvojna agencija Dunea.
– Do sada su izvršeni radovi iskopa i nasipavanja platoa, na kojima će se izgraditi armirano-betonske građevine za ugradnju svirala vjetroorgulja. Trenutno se izvode armirano betonski radovi izgradnje kompleksa, odnosno građevina u koje će se ugraditi svirala vjetroorgulja. Završava se prva građevina orijentirana prema sjeveru. Nakon završetka prve građevine slijedi izgradnja druge građevine orijentirane prema jugoistoku i treće građevine orijentirane prema sjeverozapadu – pojasnio je nadzorni inženjer Matko Medak.
Izgradnjom vjetroorgulja na 114 metara visokom brdu Trovro, inače vidikovcu sa kojega puca pogled na čitavu dolinu Neretve, turistička ponuda Rogotina dobit će dodatnu dimenziju. Sa ovim se slaže i Mario Glamuzina iz mjesnog odbora.
– Vjetroorgulje su važne za turističku ponudu ovog kraja. Da bi ljudi mogli normalno živjeti od svog rada nije dovoljno da se bave samo poljoprivredom. Ako ovaj projekt zaživi, siguran sam da će se mladi prestati iseljavati i ostati u Rogotinu – kazao je Glamuzina.
Svi stanovnici Rogotina s kojima smo razgovarali pozdravljaju izgradnju vjetroorgulja ponad svoga mjesta. Ističu da jedva čekaju kada će čuti melodiju sa Trovra, a kako nam je rečeno, to bi moglo biti za oko mjesec dana.
Ima i oporbe
– Ovo je velika stvar za Rogotin i sretan sam što se to radi u našem mjestu – ističe Rogotinjanin Jure Šunjić, koji ne očekuje nikakve probleme sa zvukom orgulja. Siguran je da neće remetiti miran san ovdašnjih stanovnika.
– Na sve su se ljudi naviknuli pa će tako biti i s orguljama. Ljudima ne smeta vlak kad prolazi, pa automobili i autobusi, zašto bi im smetao zvuk orgulja?! – pojašnjava Šunjić.
Ipak, u mjestu ima i onih kojima orgulje nisu po volji. Definitivno to je tiha manjina, koja rogobori sebi u bradu ali o tome ne želi javno ništa reći. Bez obzira što tko govorio, rogotinske će vjetroorgulje postati turistička atrakcija, prva takva u svijetu.
Vjetroorgulje u Rogotinu velika su nepoznanica i za entuzijaste koji ih žele postaviti, i za građevince koji izvode konkretne radove. Međutim, tri para po sedam svirala različitih dužina rezonantnih cijevi proizvodit će melodiju koja će se razlijegati pitomom neretvanskom dolinom.
A kako vjetra na brdu Trovro ne nedostaje, u akordima različitih tonaliteta uz domaće stanovnike uživati će i brojni kitesurferi, koji nošeni snagom vjetra i nabojem adrenalina brazdaju pličinama neretvanskog ušća.
Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija