Međunarodni Earthwatch Institut u londonskom društvu Royal Geographical proglasio je pčele najvažnijim bićima na planetu Zemlji. Kako je navedeno, 70 posto svjetske poljoprivrede ovisi isključivo o pčelama jer oprašivanje omogućuje biljkama da se razmnožavaju. Bez pčela, poručeno je, fauna na planetu kakvu danas poznajemo – polako bi počela nestajati.
Također, otkriveno je da je studija koju je provelo nekoliko stručnjaka potvrdila da su pčele jedina živa bića na zemlji koje ne prenose nikakve viruse, ni bakterije. Međutim, unatoč višestrukim koristima, pčela je na zemlji sve manje i manje. Kako glavni razlozi smanjenja broja pčela navode se nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i krčenje šuma. Stoga brojni ekološki aktivisti zahtijevaju da se odmah zabrani upotreba pesticida te da se u poljoprivrednoj proizvodnji počnu koristiti prirodne alternative, koje neće utjecati na život pčela.
Stručnjaci Greenpeacea pak tvrde da se pčele mogu zaštititi zabranom najopasnijih pesticida te očuvanjem divljih staništa i razvojem ekološke poljoprivrede.
Prepoznatljiva oznaka
S ovakvom odlukom iz Londona nije iznenađen pelješki pčelar Frano Karač. Ističe da on već odavno zna da su pčele najkorisnija bića na zemlji. Imamo 150 vrsta kultiviziranih biljaka koje bi uginule da nema pčela. Stoga je svima jasna važnost pčela za opstanak života na zemlji.
– U Americi se pčelarima plaća da dovoze svoje pčele u plantaže voća, posebno plantaže bajama jer pčele pospješuju oplodnju – kaže Karač. Ali Hrvatska je daleko od Amerike i to je kod nas nezamislivo.
Pčelar, Karač ističe da je ovogodišnja paša bila jako loša te tako pčele nisu proizvodile dovoljne količine meda. Zapravo, bit će ga dovoljno tek za pčelinju ishranu u košnicama da se mogu prehraniti tijekom zime. Hrvatski pčelari od države dobivaju poticaje za nabavku opreme u pčelarstvu i za lijekove.
Tako hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, sustavno potiče domaće pčelarstvo, novčanim subvencijama za kupovinu pčelarske opreme te organiziranjem mednih dana, kako bi se popularizirao med iz hrvatskih košnica.
Cilj je promocija domaćeg meda koji je proizveden na hrvatskim pčelinjacima, punjen u nacionalnu staklenku za med i označen zaštićenim znakom Ministarstva poljoprivrede Med hrvatskih pčelinjaka.
U nacionalnoj staklenci za med nalazi se isključivo med proizveden na hrvatskim pčelinjacima, označen naljepnicom i jedinstvenim serijskim brojem, putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med. Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju pčelari, primarni proizvođači pčelinjih proizvoda koji nacionalnu staklenku mogu puniti isključivo medom s hrvatskih pčelinjaka. Projekt nacionalne staklenke za med realiziran je izvrsnom suradnjom Hrvatskog pčelarskog saveza i Ministarstva poljoprivrede.
– Od Mednih doručaka i Školskog mednog dana koje održavamo diljem Hrvatske, zatim nacionalne staklenke za med te izmjena pravilnika o medu gdje smo odredili da se na pakovini meda mora jasno označiti zemlja podrijetla, sve govori u prilog tome da radimo dobar posao. Prema prvim statističkim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine uvoz meda je 57% manji nego u istom razdoblju lani. To je veliki uspjeh naših pčelara, dobar pokazatelj uspješnosti kampanja promocije domaćeg meda i znak da naši proizvodi imaju vjerne kupce na domaćem tržištu – kazala je ministrica Marija Vučković.
Kako prepoznati domaće?
U prosincu se promocija domaćeg meda nastavlja obilježavanjem Školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka koji je prvi put održan 7. prosinca 2018. Na taj dan, sv. Ambrozija, zaštitnika pčelara, 36.307 prvašića u 843 osnovne škole dobilo je paketiće s Medom hrvatskih pčelinjaka u nacionalnoj staklenci za med, edukativnom slikovnicom i letkom. Škole su u suradnji s pčelarskim udrugama organizirale i edukativne radionice kroz koje su učenike prvih razreda informirale pobliže o važnosti pčelarstva za poljoprivredu i bioraznolikost na Zemlji. Školski medni dan postigao je veliki interes javnosti te veliko zadovoljstvo svih koji su sudjelovali u ovom programu, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede…
Prosječna potrošnja meda po stanovniku u Hrvatskoj je dva kilograma, a 8 tisuća pčelara s 450 tisuća pčelinjih zajednica godišnje proizvede više od 9 tisuća tona meda. Na slobodnom tržištu kakvo je hrvatsko može se naći i meda iz cijelog svijeta. No, kako u cijeloj toj ponudi prepoznati domaći hrvatski med? – pitanje je koje sebi postavljaju brojni medoljupci kada na policama trgovačkih centara biraju koji će med kupiti. Stručne službe resornog Ministarstva poljoprivrede podsjećaju potrošače da čitaju deklaracije i informiraju se prije kupnje. Ipak, najsigurnije je da kupuju nacionalnu staklenku meda u kojoj je sigurno med iz hrvatskih pčelinjaka.
Piše: Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija