Poljoprivrednici nisu nimalo zadovoljni sa Zakonom o lovstvu koji je u primjeni skoro godinu dana. Ljuti ih članak 79. koji je sprječavanje šteta od divljači prebacio na leđa oštećenika, vinogradara, voćara ili povrtlara, u čijem je posjedu šteta nastala. Drugim riječima, dalmatinski vinogradar je dužan ograditi svoj vinograd ili poljoprivredni posjed te tjerati divlje svinje iz njega a ako ne poduzme ove mjere nema pravo na naknadu štete koju mu prouzroči divljač ni od osiguranja niti od lovoovlaštenika.
Tako je, poljoprivrednik, voćar ili vinogradar dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti sve mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovinu od nastanka štete a dopuštene radnje i zahvati među ostalim su učinkovito ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljač-precizirao je Zakon o lovu.
Situacija je dovedena do apsurda jer je stotine hektara vinograda praktički nemoguće ograditi. Za to doslovno trebaju milijuni kuna i tada bi bilo upitno ograđivanje vinograda po Pelješcu, Braču, Hvaru, Dalmatinskoj zagori. Još je apsurdnije da se od poljoprivrednika traži da divljač tjera van iz svoga posjeda a ne precizira se kako i sa čime. Tako je vinogradarima (jer su štete od divljih svinja, koje se rapidno množe iz godine u godinu najveće ) ostavljeno na volju kako će štiti svoja dobra.
A jednak je problem i u Dalmaciji i u unutrašnjosti Hrvatske. Divlje svinje prave štete a ovakve odredbe zakona o lovstvu samo isu na štetu poljoprivrednika.
– Zbog zakona o lovstvu propasti će mnogi poljoprivrednici jer sve obaveze i troškovi za sprečavanje štete od divljači padaju na njihova leđa. Od poljoprivrednika se traži ograđivanje svojih njiva, voćnjaka, vinograda i vrtova dok lovoovlaštenici kao koncesionari lovišta gotovo da i nemaju nikakvih obveza. Njima je zakon nametnuo postavljanje zaštitnih sredstava ( repilenta ) koji tjeraju divlje životinje a poznato je da niti repilent niti električni pastir ne može zaustavit divljač, već samo kvalitetna i visoka žičana ograda po mogućnosti ukopana.
– Učinkovito ograđivanje polja koštalo bi stotine milijuna kuna, za što poljoprivrednici nemaju sredstava te bi vlada bi zajedno sa lovoovlaštenicima trebala financirati ograđivanje poljoprivrednih parcela, predlažu u udruzi hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Poznati hvarski vinogradar, Andro Tomić godinama muku muči sa divljim svinjama. Kaže da su hvarski vinogradari i ove godine imao štete od divljih svinja. Štete se mjere stotinama tisuća kuna.
– To su veliki problemi. Kazuje Tomić koji naglašava da je morao postaviti više od dva kilometra žičane ograde kako bi spriječio upade veprova u vinograd.
– Najprije smo iskopali temelje od betona te u taj beton ugradili šesticu žicu, podignuli je na metar visine i tako oko čitavog vinograda. Sve na je to puno koštalo ali nismo svoj vinograd mogli prepustiti na milost i nemilost divljim svinjama-govori Tomić. On smatra da treba pristupiti istrjebljivanju veprova na Hvaru jer čine štetu u vinogradima i od njih imaju koristiti samo krivolovci koji ih ubijaju i prodaju meso.
Slične probleme sa divljači imaju poljoprivrednici iz čitave Dalmacije. Kažu da veća prava imaju divlje svinje negoli poljoprivrednici.
Vinogradar, Vicko Kaštelanac sa Šolte također nije zadovoljan sa Zakonom o lovstvu. Njegove vinograde su uništavali veprovi sve dok ih nije ogradio žicom. Sada se bori sa fazanima i zečevima. Ističe da nikada nije naplatio niti jednu kunu odštete.
– Šteta koju prouzroči divljač ne može se naplatiti. To je čisto gubljenje vremena i živaca. Na svu sreću ovoga ljeta i jeseni nije bilo toliko štete od divljači jer je bilo kišovito pa su životinje imale trave i manje su napadale na vinograde i druge usjeve, kazao je vinogradar Kaštelanac koji je u borbi sa pticama koje mu napadaju vinograde primijenio starinsku taktiku. Zasadio je smokve oko vinograda pa svaka ptica radije sleti na smokvu i dok ima smokava za jesti neće kljucati grožđe.
A veprovi harače i po Pelješcu. Vinogradaraka Marija Mrgudić ističe da su ih dosadašnji zakoni proglašavali autohtonom divljači pa ih nitko nije istrjebljivao.
– Divlje svinje su mi uništile preko 30 kvintala grožđa i nikome ništa, kazuje nam Mrgudić.
Ona je dio svojih vinograda ogradila žicom kojom se štiti od muflona ali ipak vepru je teško zatvoriti prolaz.
Najdrastičniji primjer je područje Lovišta gdje su ljudi zapustili svoje vinograde i zemljišta jer im sve izrovaše divlje svinje. A osim grožđa u vinogradima uništavaju i druge poljoprivredne kulture posebno patate-ističe Marija Mrgudić.
Ona kao i ostali vinogradari i ratari nije zadovoljna predloženim zakonskim rješenjima, koja u pravilu idu na štetu poljoprivrednika a u korist lovačkih društava i lovoovlaštenika.
Odgovornost za nadoknadu štete najprije je na lovoovlašteniku, no on prethodno mora utvrditi je li vinogradar ili ratar zaista čuvao svoje usjeve i je li ga na vrijeme izvijestio o šteti. Također treba utvrditi na terenu koje su divlje životinje pričinile štetu. I tu uapravo nastaje veliki problem, jer lovoovlaštenici tvrde da šteta nije od divljih životinja ili da se ne može utvrditi koje su je životinje počinile. A ako se utvrdi o kojoj je životinji riječ onda se postavlja pitanje učinkovitosti zaštitne ograde ili električnog pastira. Svakako, samo rijetki poljoprivrednici mogu naplatiti svoje usjeve koje im unište veprovi. I dok oni ne mogu naplatiti svoje štete Zakon o lovstvu je propisao rigorozne novčane kazne za one koji uznemiravaju divlje životinje. Pa tako, dolazimo do apsurda poljoprivrednik koji ne može naplatiti štetu u svom polju biti će kažnjen novčanom kaznom od pet do 15 tisuća kuna ako lovi ili uznenemirava ženku dlakave divljači koja je bređa ili vodi mladunce. A divlje svinje kreću se u krdima gdje su i ženke sa mladunčadi, koje bez obzira što činili u polju nitko ne smije dirati.
Ograđivanje voćnjaka
Od poljoprivrednika se traži ograđivanje, njiva, voćnjaka i vinograda, čuvanje i istjerivanje divljači. Sve to o vlastitom trošku. Jedina učinkovita zaštita je žičana ograda koja je skupa i predstavlja dodatna ulaganja. Lovoovlaštenici neće biti odgovorni za štetu koju počini divljač na usjevima ako parcela ili vrt nisu ograđeni.
Piše: Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija