Odavno se zna da donji tok rijeke Neretve zagađuju industrijski pogoni od Čapljine do Konjica, gdje se u rijeku ispuštaju otpadne vode, a nije neka naročita tajna ni da kanalizacija grada Mostara završava upravo u koritu Neretve.
Zadnja istraživanja koja je provela ekološka udruga “Zeleni Neretva” iz Konjica, zvone doslovno na uzbunu jer je u Neretvi pronađena velika količina teških metala, željeza, cinka, nikla i kroma, čak dvadeset puta veća od dopuštenih vrijednosti, koje rijeka dalje nosi svojim tokom prema ušću!
Periodička mjerenja
Osim životinjskog svijeta delte Neretve, autohtonih vrsta riba, jegulja i žaba, ugrožene su i stonske kamenice, budući da voda iz Neretve nakon ulijevanja u more dopire do Malostonskog zaljeva, što je iznimno važno za razmnožavanje i uzgoj kamenica i mušula, piše Slobodna Dalmacija.
Ovo najnovije istraživanje naručili su “zeleni” iz Konjica, a proveo ga je Institut za kvalitetu, standardizaciju i ekologiju TQM d.o.o. Lukavac, koji za ovakva istraživanja posjeduje sve potrebne certifikate.
Rezultati su zabrinjavajući. Institut je obavio fizičko-kemijsko ispitivanje sedimenta (nanosa) korita rijeke Neretve na tri lokacija u Konjicu te je utvrđena povećana količina željeza, cinka, nikla i kroma iznad graničnih vrijednosti, a pronađeni su i nitrati. Posebno je zabrinjavajuće taloženje teških metala u sedimentu korita Neretve, koje je itekako zagađeno zbog ispuštanja otpadnih voda iz okolnih pogona metalne industrije.
Problem je to veći jer nitko osim udruge “Zeleni Neretva” od Mostara do ušća Neretve, ne provodi nikakva ispitivanja rijeke Neretve na ostatke teških metala!
Tako su javnosti nepoznati podaci o razmjerima opterećenja korita Neretve teškim metalima koje rijeka donosi iz gornjeg toka, premda teški metali u tlo dolaze iz različitih izvora, od pretjerane upotrebe pesticida, industrijskog otpada pa do intenzivnog prometa vozila.
Dakle, svakodnevno ih nalazimo u zraku, vodi, tlu, hrani, ali ako se nalaze u dopuštenim granicama, ne utječu negativno na ljudsko zdravlje. Međutim, svako povećanje koncentracije teških metala u tlu, vodi i zraku ugrožava zdravlje ljudi, posebno djece, kod koje može uzrokovati teške poremećaje u neurološkom razvoju, od hiperaktivnosti pa do mentalne retardacije. Teški metali uzrokuju bolesti pluća i bubrega, genetska oštećenja, smanjuju plodnost te povećavaju rizik od raka, a kada jednom dospiju u tlo ili vodu, teški metali tu zauvijek ostaju jer ih je nemoguće ukloniti.
– Osim teških metala, u gornjem toku Neretve pronađeni su nitrati i fosfati, koji su također posljedica industrijskih zagađenja i ispuštanja deterdženata u rijeku – kazao nam je Amir Variščić iz udruženja za zaštitu okoline “Zeleni Neretva” iz Konjica, koji ističe da se otpadne vode iz pogona metalne industrije u Konjicu u Neretvu ispuštaju odavno, prije svega zbog visokih troškova odvoza i zbrinjavanja takvog otpada.
Poremećena ravnoteža
Sve je to sada rezultiralo taloženjem teških metala u sedimentu riječnog korita.
– Tvornicama je lakše ispustiti u Neretvu negoli provoditi postupak neutralizacije takvih opasnih supstancija i ugraditi pročišćivače – rezolutan je Variščić, koji naglašava da do sada nisu imali nikakvu suradnju s institucijama u RH i udrugama koje se bave zaštitom okoliša s hrvatske strane granice.
– Upravo nitrati i fosfati koji dospijevaju u rijeku potiču razvoj invazivnih biljnih vrsta, koje tu nikada prije nisu bile. To je takozvani sindrom obrastanja invazivnim vrstama, od kojih je najgora vodena kuga, koja remeti prirodnu ravnotežu u riječnom koritu jer prekriva alge kojima se hrane ribe te tako uništava hranidbeni lanac. Njezina staništa su u vodama Sjeverne Amerike i Kanade, a sada se pojavila u Jablaničkom i Uloškom jezeru te se širi i u korito Neretve – pojasnio je Amir Variščić.
Unatoč alarmima iz gornjeg toka rijeke Neretve, hrvatske institucije i udruge koje se bave zaštitom okoliša nisu reagirale.
Tako za sada ne postoje nikakvi službeni podaci o opterećenju kromom, kadmijem, bakrom, živom, olovom, niklom, kositrom, cinkom, željezom i manganom vode i tla u donjem toku rijeke Neretve i njihovim utjecajem na život i zdravlje stanovnika.•
Salata i špinat ‘vežu’ metale
Salata, špinat, mrkva i endivija imaju najveći afinitet vezivanja teških metala. Stoga zalijevanje vodom koja je opterećena teškim metalima može dovesti do opasnog povećanja njihove razine pa takvo povrće nije jestivo. Međutim, kelj, kupus, cikla i krumpir su manje podložni teškim metalima, dok pak teški metali nisu od gotovo nikakvog utjecaja na grah, grašak, dinju, rajčicu, papriku, patlidžan i jabuke.
Sve je u redu – po starim mjerenjima
U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, odgovarajući na naš upit vezan uz onečišćenje Neretve kod Konjica, ističu da rezultati analiza teških metala od siječnja do srpnja 2019. godine ne ukazuju na povećanje koncentracija teških metala u vodi na postaji Neretva Metković, a nisu utvrđena ni prekoračenja graničnih vrijednosti za površinske vode propisanih u Uredbi o standardu kakvoće voda. Međutim, rezultati uzoraka za kolovoz, rujan i listopad tek se očekuju.
Piše: Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija