Narodna knjižnica „Hrvatska sloga“ Gradac ove godine obilježava hvale vrijedan jubilej – 120 godišnjicu osnutka. Prvi put je osnovana davne 1899. godine a pokretač i osnivač bio je ondašnji općinski načelnik Petar Andrijašević uz potporu društva “Petar Svačić”.
Uslijed raznih nepovoljnih društvenih zbivanja bila je zatvorena, te je ponovo otvorena 1999. godine. Za njenu obnovu inicijativu su dali članovi društva “Gornjoprimorske općine Gradac i prijatelja” iz Zagreba i njen budući dugogodišnji ravnatelj, Miroslav Ujdurović, a sve uz potporu Općine Gradac, koja je osigurala prostor i opremila ga uz financijsku pomoć Ministarstva kulture RH. Tako je Knjižnica započela s radom 29. svibnja 1999., s fondom od 3 387 knjiga.
Na svečanosti otvaranja Knjižnice dr. Niko Raić je istaknuo kako „možemo biti ponosni na naše pretke što su imali viziju i snage da otvore ovakvu kulturnu ustanovu u našoj Općini. Treba reći da su se naše starije generacije obrazovale sa stranica knjiga iz ove Knjižnice, očekujemo u budućnosti da ćemo obnavljanjem fonda omogućiti i mlađim generacijama suvremeno obrazovanje“. Uz Raića, u prikupljanju knjiga i sredstava pomogla je njegova supruga Radojka, te Mate Jelačić i Ante Radelić, a među donatorima knjiga posebno se istaknula prof. Anka Katić-Crnković, ravnateljica Zagrebačkih knjižnica, te knjižnice: August Cesarec, Bogdan Ogrizović, Medveščak, Vladimir Nazor, Božidar Adžija, Gradska knjižnica Zagreb, Tin Ujević, Čaška beseda i Nacionalna i sveučilišna biblioteka.
Ove ustanove su darovale 1 737 knjiga, a 1 110 knjiga prikupili su članovi „Gornjoprimorske općine Gradac i prijatelji“ iz Zagreba, dok su mještani Općine Gradac darovali 540 knjiga. Obitelji dr. Nike Raića i Andrije Kačića-Alesića darovale su po preko 200 knjiga. Za opremanje prostora Ministarstvo kulture RH osiguralo je 150 tisuća kuna.
Od 1999. knjižnica je smještena na katu stambene zgrade na adresi Stjepana Radića 1 u Gradcu i prostire se na ukupno 76 metara četvornih, a prema Standardima za narodne knjižnice pripada VII. razredu knjižnica odnosno djeluje na području manjem od pet tisuća stanovnika. Danas je to jedina Narodna knjižnica na području od Ploča do Makarske.
Knjižnica pruža usluge članovima svih dobnih skupina te svoj fond prilagođava interesu korisnika. Trenutačno fond knjiga obuhvaća više od 20 tisuća primjeraka i u velikoj mjeri zadovoljava potrebe korisnika. Osim svojom redovnom djelatnosti, knjižnica je pokretač i nositelj i raznih događanja kulturnog, edukativnog ili zabavnog karaktera, a sve sa svrhom popularizacije knjige i čitanja odnosno cjeloživotnog obrazovanja. Tako se godišnje organizira 50-ak događaja, od čega se više od polovice odnosi na najmlađe.
U razgovoru sa sadašnjom ravnateljicom Mandalenom Sinković Pavlović saznajemo da prostor u kojem djeluje knjižnica više ne može zadovoljiti potrebe, jer se godišnje knjižni fond poveća za 500 do 800 knjiga. Uz to, problem je i smještaj na 1. katu zgrade Knjižnice jer se stariji korisnici i slabije pokretni teško mogu popeti na kat pa im se knjige donose na kućnu adresu.
Uz potporu Općine Gradac pristupilo se rješavanju prostorne problematike te je Knjižnici dodijeljen novi prostor koji se prostire na 150 metara četvornih u sklopu kompleksa zgrada “Kragujevčani” kojeg je Općina dobila na korištenje od Hrvatskog fonda za privatizaciju na rok od 30 godina. S adaptacijom prostora planira se započeti 1. studenoga 2019., za koju je Općina osigurala dio sredstava i to za prvu fazu radova, dok će daljnji tijek i useljenje u nove prostore ovisiti i o iznosu bespovratnih sredstava koje putem natječaja za razvoj kulturnih djelatnosti dodjeljuje Ministarstvo kulture RH. Cijeli projekt planiran je već krajem 2018. i obuhvatio je obilježavanje 120. godišnjice otvorenjem novog prostora, ali zbog drugih obaveza Općine te turističke sezone projekt adaptacije je odgođen za kraj 2019. godine.
Od osnutka 1999. mala, ali značajna knjižnica broji preko 500 upisanih članova, od čega je preko 70 posto ženske populacije. Najviše se čita kriminalistički romani i trileri, osobito skandinavskih autora, ali i povijesni te humoristični romani te psihologija. Osim opće zbirke knjižnica posjeduje i bogatu zavičajnu te zbirku raritetnih knjiga i zavidan fond na dječjem odjelu.
„Bogatstvo svake knjižnice je njen fond, snaga njeni korisnici, a djelatnici su samo spona koja ih povezuje“, istaknula je ravnateljica Sinković Pavlović koja ne krije da bi željela utjecat na promjenu percepcije šire javnosti jer „knjižnica nije samo mjesto skladišta knjiga, knjižnice 21. stoljeća su “dnevni boravci” njihovih građana u kojima oni uče, zabavljaju se, opuštaju se ili izražavaju se“.
„Dok ovo govorim, pada mi na pamet znakovit citat argentinskog pisca Alberta Manguela iz knjige „Dok pakiram svoju biblioteku“ – “Književnost možda ne može nekoga spasiti od nepravde, ili od iskušenja pohlepe, ili od ugnjetavanja. Ali nešto u njoj mora biti zastrašujuće učinkovito kad je se svaki diktator… pokušava riješiti” . Ili kako je govorio William Blake „Podučimo Napoleona, ili koga god je potrebno, da Umjetnost ne slijedi i ne dodvorava se carstvu, već se Carstvo dodvorava i slijedi Umjetnost“.
Kako bi svojim korisnicima osigurala osim knjiga i druge zanimljive sadržaje, knjižnica surađuje sa svim ustanovama i većinom udruga s područja Općine, od DV Gradac i OŠ Gradac do HPD Adrion, Udruge Mladi svijet, Ženskim zborom Gradac, Klapom Viole i Muškom klapom Kačić te Uresnim društvom i Zavičajnom zbirkom Gradac u suradnji s kojom će obilježit i veliku obljetnicu Općinske knjižnice Hrvatska sloga Gradac i to 31. siječnja iduće godine u Noći muzeja kada će se održati posebna izložba. Naime, tema jubilarne, 15. Noći muzeja 2020. biti će Velike obljetnice.
Tema je potaknuta s dvije velike obljetnice: 200 godina postojanja i rada Arheološkog muzeja Split, osnovanog 1820. godine i 140 godina Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, osnovanog 1880.godine. Ako podsjetimo da će 2020. godine proći 184 godine od osnivanja Narodnog muzeja, 152. godine od osnivanja Strossmayerove galerije starih majstora, 142 godine od osnivanja Prirodoslovnog muzeja, tema Noći muzeja 2020. godine biti će prigoda da hrvatski muzealci još jednom podsjete ukupnu javnost o važnosti „muzejske povijesti, sadašnjosti i budućnosti“. Komuniciranje javnosti različitih sadržaja – od muzejskih zbirki, stručnih, znanstvenih, edukativnih i zabavnih sadržaja, do mogućnosti virtualnih obilazaka muzejskih postava, povijesnih zdanja i zaštićenih baštinskih lokaliteta, primjena digitalnih tehnologija otvorile su neslućene mogućnosti inspiracije, interpretacije i prezentacije muzejskih sadržaja .