Zbog utjecaja vremenskih prilika tijekom godine, još nije započela berba grožđa u najvećem dalmatinskom, a po mnogima i najvećem hrvatskom vinogorju, onom u Pojezerju, piše Metković News.
Na tom jedinstvenom području u vlasništvu Općine Pojezerje, Grada Ploča i Grada Vrgorca, ljudi su od davnina izvore svoje egzistencije tražili upravo u vinogradarstvu, ali su uzgajali žitarice, krumpir, češnjak i druge kulture. Nekada je metkovski PODUH sa svojim pogonom u Vrgorcu na tom području imao svoje vinograde i voćnjake, te plantaže duhana. Na području Crnog vira Vrgorka je desetljećima imala svoje vinograde, te je proiuvodila vino. Grožđe je otkupljivala i od kooperanata odnosno vinogradara iz Pojezerja.
Kako je ta tvrtka propala zapušteni su i vinogradi u kojima se godinama množe samo štetnici koji ugrožavaju plantaže vinove loze privatnim posjedincima. Prolazeći tim krajem utvrdili smo da je dosta zapuštenih vinograda i na području Staševice i Dusine. Ljudi su odustajali od uzgoja vinove loze prije svega zbog činjenice da svoje grožđe niti jedne sezone nisu mogli mirno i na vrijeme prodavati na lokallnom i širem tržištu. Jedan od uzroka tom stanju svakako je i uvoz grožđa prvenstveno iz Makedonije , upravo prije početka svake berbe u Pojezerju. Uvozno grožđe slabije je kvalitete ali ima niže cijene pa su hrvatske vinarije bile (i jesu) orijentirane na to uvozno grožđe.
Nažalost, ni ove godine nitko u Pojezerju ne zna stvarne cijene po kojima će se grožđe prodavati. Te cijene su se nekada utvrđivale prema postotku šećera.
Grožđa manje, slador veći
Prema procjenama na pojezerskom prostoru uzgaja se oko 11 milijuna trsova vinove loze. Najčešće sorte su plavka, plavac, merlott i druge. Međutim, može se reći da su u Pojezerju zastupljene gotovo sve poznate domaće i neke druge sorte i da je proizvodnja grožđa raznovrsna. Vinogradari paze i na autohtone sorte poput „zlatarice“ čija je proizvodnja obnovljena i koja dobnosi dobre rezultate. Na tih 11 milijuna loza moguće je ubrati 33 milijuna kilograma grožđa koje je ove godine nešto slabije rodilo, ali je slador daleko veći kod svih sortimenata.
Ipak, pitanje plasmana odnosno prodaje još uvijek nije riješeno na kvalitetan način. Stoga će vinogradari brati i prevoziti grožđe svojim starim i poznatim kupcima u priobalju i Dalmatinskoj zagori. Ukoliko bude viškova, oni će po običaju prevoziti grožđe do velikih tržnica u Splitu, Zadru i drugdje.
Pojedini vinogradari sami sebi lome granu na kojoj sjede jer počinju berbu ranije nego treba, a kupci još nisu spremni za preradu. Za koji dan počet će berba bijelih sorti, a još kasnije crnih.Važno je istaknuti da na području Općine Pojezerje nema neobrađenih vinograda pa je očito da ljudi žele raditi i proizvoditi.
Na području te općine već postoje tri vinogradara-podrumara i proizvođača vrhunskih vina. Njihova vina već su osvojila određena tržišta , prije svega svojom kvalitetom, pa se možemo nadati da će ih biti još.
Berba u dolini Neretve
Na području doline Neretve već se beru bijele sorte grožđa. Vinogradari ne kriju zadovoljstvo urodom te se može očekivati i kvalitetna vinska kapljica. Na području Komarne poznati domaći vinari također beru bijele vinske sorte (pošipa i chardonnaya) čiji je slador viši od 18 posto. Važno je istaknuti da će ovogodišnja berba i prerada grožđa biti prema novim pravilima odnosno sukladna novom Zakonu o vinu. Taj zakon regulira brojne odnose u području vinarstva , od uzgoja do proizvodnje, prerade i prodaje.