Dolina Neretve je pravi raj za brojne domaće i inozemne posjetitelje. Prirodni krajolik jedinstvene delte obogaćen je Baćinskim jezerima, koji su sve češće krajnje odredište turista i izletnika, koji borave na dubrovačkoj ili makarskoj rivieri, piše Slobodna Dalmacija.
A na Baćinskim jezerima domaći i inozemni posjetitelji uživaju u tradicionalnom plovilu, neretvanskoj lađi, koju je od zaborava otrgnuo Maraton lađa, pa je lađa zahvaljujući neretvanskim entuzijastima uz domaću kuhinju postala neizostavan dio turističke ponude. U tradicionalnoj neretvanskoj kuhinji dominiraju specijaliteti od žaba i jegulja. Tu je nezaobilazan brudet od žaba i jegulja, pohane žabe i jegulja na ražnju te kuhana liska. Među dalmatinskim brudetima neretvanski je drugačiji, obilato začinjen uz neizostavnu ljutu papriku, koja daje karakterističan šug i slast. Prema nekim receptima može biti jako „papren“ pa tko ne podnosi jaku hranu treba naglasiti da mu sprave „blaži“.
Neretvanska kuhinja nezamisliva je bez žaba. Kreket žaba iz močvare pretvoren je u rapsodiju žaba na tanjuru a tu su još žabe na rižoto, pohane žabe, žabe u pršutu. Uz sva jela može se dobiti domaći kruh pečen na otvorenome ognjištu.
Osim netaknute prirode, vožnje neretvanskom lađom domaćim delicijama i proučavanja flore i faune močvarnog područja dolina Neretve još može ponuditi pregršt zanimljivosti. Uz neizostavni foto safari, izletnički program u delti Neretve je upotpunjen i posjetima Arheološkom muzeju Narone i Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću ili pak branje smokva, mandarina i limunova na neretvanskim plantažama, što je postao sezonski turistički hit.
Prirodoslovni muzej sadrži preko 340 preparata ptica među kojima je 218 vrsta od do sada 310 zabilježenih u Neretvi. Preparati su razmješteni po staništima, te pregledom pružaju uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trsticima, kamenjaru te melioriranim i obrađenim površinama. O značenju delte Neretve dovoljno govore i mnogobrojni nalazi prstenovanih ptica koje su zimi ili tijekom proljetne i jesenske seobe. Do sada je poznato preko 110 vrsta selica koje se u Neretvi odmaraju tu su razne vrste pataka, čaplji, čigri, eja, žalara, čurlina i prutki, što je prava poslastica za ljubitelje ptica i prirode takozvani „birdwatching“, što je nezaobilazni dio novije turističke ponude delte Neretve.
Prvi primjer ruralnog turizma prožetog avanturističkim duhom stranim i domaćim posjetiteljima doline Neretve nudi Vedran Dragović, vlasnik restorana Lopoč iz naselja Momići u općini Kula Norinska. On je osmislio jedinstveni turistički program-branje jagoda, smokava, mandarina, limunova ili maslina ovisno o godišnjem dobu. Ovaj zanimljivi izletnički program započinje svojevrsnim gusarskim napadom na autobus pun inozemnih turista koje „otmu“ gusari sa Norina i odvode ih na težački rad u polje.
– Nije to nimalo težak i naporan posao, ne treba se plašiti-otkriva nam Vedran. Ljudi beru jagode, smokve ili mandarine degustiraju ih a tu je i muzika pa se često zna dogoditi da turisti zapjevaju i zaplešu usred polja-kazuje nam Vedran.
Dolazak na plantažu prepunu mandarina za goste je neko novo gostovo mistično iskustvo. Uz muziku i gusare beru se slatki plodovi. I ne samo to. Na plantažama se kušaju domaći ekološki proizvodi poput džemova, pekmeza, prirodnih sokova. Mandarine, koje uberu ponesu sa sobom, što im je i najveća nagrada za taj težački trud i rad, uz neizostavnu dobru hranu i piće na gusarskom otočiću nedaleko od restorana Lopoč u srcu neretvanske močvare.
Uz branje mandarina, ili drugog sezonskog voća ovisno o godišnjem dobu, gosti željni zabave i avanture mogu prošetati pastirskim stazama po brdu Rujnica a program nosi zanimljiv naziv „ Putovima Ilira i pastira“. Tako inozemni posjetitelji puni adrenalina oživljavaju davno zaboravljene pastirske staze na brdu Rujnica. Dolaskom do crkvice Svetog Roka zazvone zvonom što je znak da su se uspješno popeli.
– Kroz maslinike i suhozide se izlazi na krševitu južnu padinu Rujnice gdje po Ruskom putu nakon sat vremena izlazimo na sedlo između Velike i Male Rujnice na 330 metara nadmorske visine. Dolaskom na vrh otvara se prekrasan vidik na plodnu Dolinu Neretve sa gradovima, govori Vedran. Za nagradu što su se popeli na vrh brda gostima se nudi težački obrok od domaćega sira, pancete kruha ispod peke.
Vožnja u lađama močvarom kušanje autohtonih specijaliteta, degustaciju domaćih rakija, sokova i likera od mandarina i smokava samo su dio ovdašnje turističke ponude. Osim jednodnevnih izleta, često se organiziraju i višednevni aranžmani, koji uključuju još detaljnije upoznavanje ljepota doline Neretve, odlaske u obližnje Gospino svetište Međugorje izleti brodom u Neretvanski kanal te posjeti vinskim podrumima na Pelješcu.
Piše: Stanislav SOLDO (Slobodna Dalmacija)