Samo nekoliko minuta vožnje od gradske vreve i lučkih dizalica koje dominiraju na ulazu u Ploče iz pravca mora, nudi se svijet potpuno drugačiji, carstvo Baćinskih jezera, koja, raskošna u svojoj ljepoti, sa brojnim jablanovima, vrbama, lopočima, trskom i patkama, sve brojnijim posjetiteljima nude toliko potrebni mir i spokoj.
Sedam je Baćinskih jezera, šest spojenih – Crniševo, Sladinac, Oćuša, Podgora, Plitko, Šipak, i jedno odvojeno – Vrbnik.Jezera su od 1912. godine tunelom i kanalom spojena s morskim zaljevom, što je spustilo razinu vode, premda se ona i danas, za vrijeme zimskoga perioda, značajno podigne. Jezera su kriptodepresijska, što znači da je njihova površina iznad morske razine, dok je dno ispod razine mora. Fizički prekrasna, već desetljećima su mamac za turiste i zaljubljenike nedirnute prirode, ali tek posljednjih godina na pravi se način otvaraju i nude ljubiteljima mira, tišine i ljekovitog zelenila.
Zasluge za to pripadaju ljubaznim i poduzetnim domaćinima koji na razne načine gostima približavaju sve prednosti ove oaze uz Jadransku magistralu. Nikša Bogunović Taco jedan je od pionira turističke promocije Baćine. Počeo je voziti turiste po Baćinskim jezerima autohtonom neretvanskom lađom, spojivši tako tradiciju i ljepotu i istrgnuvši iz zaborava i napuštenosti lađu koja je Neretvanima nekada život značila. Danas ima četiri lađe i sedmero zaposlenih tijekom sezone, od početka lipnja do rujna. „Želim ovu našu ljepotu približiti što većem broju ljudi, a istovremeno i nešto zaraditi.
Dolaze mi uglavnom ljudi koji ljetuju u odredištima na Makarskom primorju, a nemali broj je i onih koji, putujući Jadranskom magistralom, svrate jer ih privuče jedinstvenost krajolika. Vozimo ih po šest spojenih jezera, a vožnja traje nešto manje od 1,5 sata. U razgovoru sa turistima saznajem da ih privlači čista voda i netaknuta priroda, pa neću pretjerati ako kažem da ih se većina vrati nakon proživljenog iskustva na našim jezerima. U zadnje vrijeme vidljiv je povećan broj dolaska turista, pa se i sve više ljudi iz Baćine okreće turizmu“, kaže Taco, koji je djelatnost proširio i na ugostiteljstvo i naglašava da bi u tom segmentu pomoć države dobro došla.
Izlete lađom po Baćinskim jezerima organizira još jedan Bogunović. Zove se Andro, poznatiji kao Capitano. Kaže da on, kao i Taco, radi vlastitim sredstvima, bez poticaja. I dok se u jutarnjim satima njegovi gosti kupaju ili odmaraju u hladu visokih vrbi, Capitano nam u istoimenom beach baru kazuje planove za budućnost. „Trenutačno raspolažem sa dvije lađe, od kojih je jedna starija od sto godina.
Ovim poslom bavim se od 2006., imam svoj obrt i zapošljavam dvoje ljudi. Obožavam ovaj moj kraj i ponosim se činjenicom da svojim aktivnostima doprinosim promociji Baćinskih jezera, Grada Ploča i cijele doline Neretve. Ovo je moj život, želim tu ostati i raditi na očuvanju ove prekrasne prirode. Uskoro planiram i proširenje posla i otvaranje Baćinske konobe u kojoj će se posjetiteljima nuditi domaća, autohtona jela“, rekao nam je Capitano koji već sada gostima iz svojih apartmana nudi razne delicije poput ribe s gradela, sačure itd.Oko 60 posto njegovih gostiju su Česi, a ima dosta Nijemaca, Austrijanaca, Švicaraca i Danaca, te domaćih.
Među domaćim gostima zatekli smo mladi bračni par Kuna iz Osijeka. Josipa, rodom iz Dalja, i njen suprug Darko privode svoj odmor kraju, a njihovi dojmovi su više nego pozitivni. „S roditeljima sam godinama ljetovao u Gradcu i sjećam se da je moja majka bezbroj puta bezuspješno nagovarala oca da se spustimo do Baćinskih jezera. Moja supruga odrasla je na Dunavu gdje kažu -Tko nema Dunav, dobro mu je i more-. S druge strane, njena majka ima kuću u Opatiji, tako da smo dobro upoznali i jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija na Jadranskom moru. No, nakon dolaska na Baćinska jezera, bez ikakve sumnje možemo reći: Ovo je najbolje što smo doživjeli! Neprocjenjiv je osjećaj kada ste u sedam ujutro na dasci na Baćinskim jezerima, okruženi nevjerojatno lijepom prirodom, a tišinu remete samo patkice koje plivaju pored vas. Ovdje smo prvi put, ali već smo rezervirali smještaj za iduću godinu“, kaže Darko, a Josipa, uz smiješak, potvrđuje njegove riječi.
Kao da je čuo o čemu pričamo, prilazi nam Erik Sandu, Čeh iz Nove Vesi, dvadesetak kilometara udaljene od Praga. „Prvi put smo na jezerima bili pretprošle godine, a kakve smo dojmove ponijeli najbolje svjedoči činjenica da smo ponovno tu. I ovo nije zadnji put. Odgovara nam što je na Baćinskim jezerima voda toplija od mora, a o čistoj prirodi i miru koji se ovdje nudi ne treba trošiti riječi“, istaknuo je Erik, koji je u Baćinu poveo deset članova bliže i daljnje rodbine.
Svoj prostor u Baćini naći će i ljubitelji auto kampiranja. Kamp drži Ivica Benić sa svojom obitelji i u njemu su većinom Nijemci, Nizozemci i Slovenci. Jedan od njih je Tomaž Kokot iz Kranja. U Baćinu je došao s obitelji, a, osim prirode, privukla ga je, kako je istaknuo, ljubaznost, toplina i velikodušnost domaćina. Ivica Benić kamp je otvorio prije četiri godine, iako već odavno razmišlja o tome. No, najprije rat i njegove posljedice, a poslije toga, nejasnoće s obalnim pojasom, prostornim planovima i sličnim, nama svojstvenim, pojavama, sve donedavno onemogućivali su ga u tome. Danas smatra da, unatoč svemu što Baćinska jezera nude posjetiteljima, ima prostora za nove sadržaje koji će oplemeniti postojeći ambijent i biti na raspolaganju gostima.
Razvojem turističke aktivnosti na cijelom gradskom području, pa tako i na Baćinskim jezerima može biti i Maja Erak, direktorica Turističke zajednice Grada Ploča. Prisutan je stalan porast broja dolazaka i broja noćenja, ali i broja smještajnih jedinica. Iako se stalno govori o srpanjskoj rupi, broj noćenja u prvih 25 dana srpnja veći je za pet posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Pri tome je najveći obol dala upravo Baćina, sa 2 734 noćenja, na drugom mjestu su Ploče koje su zabilježile manji broj noćenja nego u istom periodu lani, 1 489, dok je na trećem mjesto Rogotin, sa 1 066 noćenja. Sve donedavno cijeli pločanski kraj bio je, kako Maja Erak voli istaknuti, „konzerviran“ i sačuvan od turizma zbog određenih razloga.„Ploče su lučki gradić i iako su na moru, nemaju razvijen turizam. Osim luke, uzrok nerazvijenosti turizma je i vojska bivše Jugoslavije koja je bila stacionirana u Pločama, a koja je zauzimala jedan od najljepših dijelova obale grada. Ipak, nepravedno bi bilo reći da turizma uopće nije bilo.
Postojala su hotelska poduzeća, kampovi i privatnici koji su gurali turizam i na taj način našli svoje mjesto u turističkoj ponudi grada. I to bi bila povijest. Danas je obala vraćena gradu te je na njoj uređena nova plaža, ali turizam je u Pločama još uvijek u povojima. Ipak, podaci iz eVisitora nam pokazuju da turizam treba ozbiljno shvatiti jer bi on mogao postati značajniji faktor ekonomskog razvoja grada Ploča. Upravo zbog „konzerviranosti“ grada lukom i vojskom, Ploče su sačuvane od pojave masovnog turizma te svoju ponudu mogu graditi na sasvim drugim osnovama od „mora i sunca“. Na području grada Ploča, u radijusu od desetak kilometara naći ćete more, ušće rijeke Neretve i Baćinska jezera, te zaleđe sa najvećim vinogorjem u Hrvatskoj. Gdje toga još ima?“, pita se direktorica Turističke zajednice.
Erak naglašava kako je priroda za razvoj turizma u Pločama i okolici učinila prvi korak, podarivši nevjerojatnu ljepotu i raznovrsnost, a zahvaljujući agilnim domaćinima danas možete uživati u vožnji tradicionalnim neretvanskim lađama na Baćinskim jezerima, iznajmiti jedrilicu ili brod te obići okolna mjesta, otoke i Pelješac, doživjeti izlet na SUP daskama na području Baćinskih jezera i doline Neretve, proći kitesurf školu na samom ušću Neretve i postati profesionalac, voziti kajak po jezerima i moru, planinariti, hodati, biciklirati i to još spojiti sa vinskim stazama i završiti u vinskim podrumima. Možete također kušati domaće specijalitete, ali i proizvode od smokava, malinovo ulje, med, mandarine, sok od aronije… „Obilazeći mjesta sa domaćim proizvodima uočit ćete pregršt malih crkvica od kojih svaka ima svoju zanimljivu priču.
Isto tako, primijetit ćete velik broj gomila (ilirskih grobnica) i stećaka kojima uz rame stoje bunkeri i tuneli koji, kako nam je poznato, osobito zanimaju turiste sa dalekog istoka. Možete uživati i u pregršt manifestacija koje se odvijaju u gradu Pločama. Maškare, Uskršnji doručak, prvomajski fažol, SummerWine Fest, Ribarska noć, Maraton lađa, PloChallengepolumaraton, Advent u Pločama, nebrojene predstave, koncerti i izložbe…s naglaskom da turizam bude cjelogodišnji, ne samo ljetni. I opet nam je priroda servirala nevjerojatan poklon. Savršenu klimu cijelu godinu. Jesensko, zimsko i proljetno doba koje je šteta propustiti i ne uživati u Pločama i onom što one nude“, zaključila je Erak.
Reportažu o turizmu na Baćinskim jezerima pročitajte u novom broju Slobodne Dalmacije!