Pacijenti s juga Hrvatske moraju dati pristanak za hitan prijevoz u Mostar, kažu upućeni, a dio ih se pita zašto se ne uvede helikopterska služba. S druge strane, samo je mostarska bolnica unutar ‘zlatnog sata’-piše Slobodna Dalmacija
Liječnici moraju uvažavati želje i zahtjeve pacijenta i rodbine, one koji odbiju transport u bolnicu u Mostaru treba upućivati na liječenje u bolnice u Hrvatskoj.
Tim su riječima stanovnici Metkovića komentirali odluku da će se hitni pacijenti iz doline Neretve i Vrgorca liječiti u Hercegovini.
Pacijenti moraju imati pravo izbora gdje će se liječiti, poručuju iz Udruge za promicanje prava pacijenata. Ipak, s obzirom da hrvatsko zdravstvo izdvaja znatna sredstva za bolnicu u Mostaru iz džepa naših poreznih obveznika, treba očekivati da hrvatski građani imaju neku korist od toga. Ali svakako im treba dati zbor žele li se ipak liječiti u svojoj zemlji. Drugi je problem što u krugu od 150 kilometara stanovnici doline Neretve gotovo nemaju mogućnost ozbiljnijeg liječenja. Osim u Mostaru. U slučaju hitnoće uvijek se treba pristupiti najbližoj ustanovi, odnosno onoj u kojoj se u roku zlatnog sata može spasiti život, ističu u Udruzi za promicanje prava pacijenata.
No, u neretvanskom kraju su podijeljena mišljenja oko slanja bolesnika s infarktom ili moždanim udarom u Hercegovinu. Protivnici drže da je bolje opremiti hitnu helikoptersku službu te u konačnici pacijente voziti u Split, gdje se autocestom dođe za malo više od sat vremena.
Spašavanje života
Udruga “Helikopterima liječnici pomažu” drži da je nužno osigurati stalni helikopterski prijevoz za stanovnike doline Neretve. Ističu da bi kompletna pokrivenost Hrvatske hitnom helikopterskom službom godišnje bila oko 10 milijuna eura.
– Imamo 18 milijuna turista i 120 tisuća stalnih stanovnika na otocima i država im nije u stanju osigurati najjednostavniji sustav za preživljavanje – helikopterski transport – ističe Mladen Tureček iz udruge HELP (Helikopterima liječnici pomažu).
Unatoč oprečnim mišljenjima s terena, liječnička struka se slaže da je otvaranje bolnice u Mostaru dobra opcija za hitne pacijente iz doline Neretve.
– Bolnica u Mostaru u ovom trenutku jedino je moguće rješenje za bolesne stanovnike doline Neretve. Tamo se dođe za pola sata i kad se spašava život to je najvažnije. Kasnije je lako pacijenta, nakon dan ili dva, prebaciti u bolnicu u Splitu ili Dubrovniku – pojašnjava dr. Đula Rušinović Sunara, inače aktivistica u borbi za prava pacijenata.
Ističe da je u Hrvatskoj kroničan nedostatak liječnika te nije moguće ekipirati bolnicu u Metkoviću s obzirom na to da su se svi liječnici razbježali u inozemstvo.
– Ipak, ovo nikako nije trajno rješenje, poglavito u slučaju odnosa BiH i Europske unije, čije direktive kažu da se pacijenti liječe u svojim zemljama, odnosno zemljama EU-a u kojima su se zatekli. Dakle, mi u ovom slučaju upućujemo pacijente iz Hrvatske u BiH, što je suprotno europskim direktivama – upozorava dr. Rušinović Sunara.
Sporazum
Naime, pacijenti se u ovom slučaju upućuju iz Unije u treće zemlje (BiH). Problem bi mogao biti prelazak sanitetskog vozila preko granice. Naime, do sada nije bila praksa da se hrvatski osiguranici koji žive u Hercegovini, a liječe se u Metkoviću prevoze sanitetskim vozilom. Zapravo, praksa je bila da vozilo hitne pomoći doveze pacijenta do granice gdje ga preuzima hitna pomoć iz Čapljine i obrnuto. Sada bi se pacijenti trebali voziti direktno na Bijeli brijeg u Mostaru.
Jedina hitna pomoć koja je do sada prelazila državnu granicu kod Metkovića bila je ona iz Neuma, koja je prevozila pacijente u Mostar. Tako će se i u tom djelu morati mijenjati praksa, iako hrvatska policija i državna granična služba BiH drže da ne bi trebalo biti problema jer su vozila uredno registrirana i ispravna, a jedini uvjet je da pacijent mora imati osobne dokumente, no to je potrebno i kod odlaska u Dubrovnik jer se i tamo dva puta prolazi granična kontrola.
Podsjetimo, nakon što je nedavno sklopljen sporazum o suradnji u području hitne medicine između hrvatskog Ministarstva zdravstva i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, teško bolesni i po život ugroženi bolesnici iz doline Neretve moći će se i formalno-pravno liječiti u mostarskoj bolnici.
Ravnopravan položaj
Kako se pojašnjava, hitno medicinsko zbrinjavanje odnosi se na državljane Republike Hrvatske s područja djelovanja Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije i Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije (doline Neretve i Vrgorca), a kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti.
Resorni ministar dr. Milan Kujundžić drži da su na ovakav način stanovnici doline Neretve dovedeni u ravnopravan položaj s drugim građanima Hrvatske.
– Diljem Hrvatske bolnice su od pacijenata udaljene mahom do jedan sat, a spletom povijesnih okolnosti i granice koja tamo postoji, pacijenti doline Neretve su u neravnopravnom položaju kad se radi o iznimno teškim slučajevima, politraumi, pri infarktu i moždanom udaru – obrazložio je ministar Kujundžić.
Kako doznajemo u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru, ova zdravstvena ustanova će osiguravati zbrinjavanje životno ugroženih bolesnika svih dobnih skupina iz doline Neretve tijekom 24 sata dnevno.
Problemi: granica, smrt, trijaža, direktiva EU-a
Međutim, što će se dogoditi ako netko odbije ići u Mostar? Na ovo pitanje nismo uspjeli dobiti odgovor od nadležnih zdravstvenih institucija u Hrvatskoj. Takve nejasnoće očito će morati rješavati dežurni liječnici na terenu. Osim toga, dodatni problem je tko će ići po te pacijente u Mostar, hoće li imati pravo na sanitetski prijevoz kao iz hrvatskih bolnica, a otvoreno je pitanje što učiniti ako se dogodi smrtni slučaj. Mrtvaca preko granice nije baš tako lako prevesti. Naime, potrebna je velika papirologija koja se rješava u veleposlanstvu RH u Sarajevu i svakako se ne može riješiti za jedan dan. Ipak, glavno pitanje je kako će hitna pomoć i liječnici u Metkoviću ili Vrgorcu odrediti je li pojedini pacijent za upućivanje u Mostar, s obzirom da je trijaža pacijenata i do sada bila problematična. To se najbolje vidjelo u slučaju devetogodišnjeg dječaka Gabrijela Bebića, koji je preminuo u prosincu zbog neprepoznavanja njegove bolesti u liječničkim ordinacijama i na hitnoj pomoći u Metkoviću.
Unatoč našim brojnim pokušajima, nismo uspjeli dobiti komentar i izjavu ravnatelja Zavoda za hitnu pomoć Dubrovačko-neretvanske županije Luke Lulića, pa smo ostali uskraćeni za odgovore na pitanja: po kojem kriteriju će se pacijenti upućivati u mostarsku bolnicu. Tko će donijeti takvu odluku i hoće li pacijent imati pravo izbora? Potpisani sporazum ne može imati učinak prisile, kažu nam pravni stručnjaci. Drugim riječima, oni koji ne žele u Mostar moći će tražiti Split ili Dubrovnik, kao i do sada.
Piše: Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija