U Banskim dvorima održana je 156. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 14 točaka dnevnog reda, među kojima Konačni prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu i Prijedlog zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak je, obrazlažući Konačni prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, naglasio da je glavni cilj kreiranje kvalitetnih i učinkovitih zakonskih normi za obavljanje sportskog i gospodarskog ribolova na kopnenim ribolovnim vodama te provođenje inspekcijskog nadzora nad svim sudionicima.
“Sukladno obvezujućim zajedničkim odredaba akata Europske unije, uređuje se tržište slatkovodne ribe, odnosno proizvoda ribarstva u slatkovodnom ribolovu, radi učinkovitije kontrole nadzora stavljanja na tržište”, kazao je i dodao da je cilj smanjenje crnog tržišta i osiguravanje dostatne opskrbe slatkovodnom ribom.
Napomenuo je da se Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva provodi ukidanjem administrativnih troškova i obveza svim sudionicima u slatkovodnom ribarstvu.
“Preuzimanjem dijela poslova i naknada, vezano za gospodarski ribolov u nadležnosti županija, postiže se decentralizacija”, rekao je Majdak.
Uvodi se, također elektroničke Baza podataka slatkovodnog ribarstva, aplikacija za elektroničku kupnju dozvola za ribolov te bezgotovinska naplata.
Obeštećenje 510 radnika Plobest d.d.
Usvojen je Prijedlog zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. Obeštetit će se 510 radnika zbog višegodišnje izloženosti azbestu, a koji su u razdoblju od 8. listopada 1991. godine do 21. listopada 2002. godine bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da će se predloženim zakonom omogućiti isplata obeštećenja radnicima u ukupnom iznosu od 219 tisuća kuna po radniku koji je proveo na radu pet godina.
“Isplata će se izvršavati obročno, kroz tri godine, u iznosu od 73 tisuće kuna”, dodao je.
Izgradnja devet centara za gospodarenje otpadom
Donesena je Odluka o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenje otpadom. Hrvatska je u skladu s direktivama Europske unije i donesenim Planom gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine dužna osigurati održivo gospodarenje otpadom na svom području, što uključuje uspostavu sustava odvojenog prikupljanja korisnog otpada, zabranu odlaganja otpada na neusklađena odlagališta u 2018. godini, stopu od 50 posto recikliranja u 2020. godini te maksimalnu količinu odloženog biorazgradivog otpada od 264.661 t u 2020. godini.
“Potrebno je u što kraćem roku izgraditi preostalih devet centara za gospodarenje otpadom. Riječ je centrima Biljane Donje, Bikarac, Lećevica, Lučino razdolje, Babina gora, Piškornica, Orlovnjak, Šagulje i Zagreb”, kazao je ministar Ćorić.
Napomenuvši kako jedince lokalne i regionalne samouprave u pravilu nemaju dostatna financijska sredstva za izgradnju centrala, dodao je da se financiranje oslanja na sredstva Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
“I to u iznosu od 70 do 75 posto. S obzirom da bi preostalih 30 posto predstavljalo prevelik teret za jedinice lokalne i regionalne samouprave, ovom odlukom se predlaže da iste osiguraju 10 posto investicijski prihvatljivih troškova. Razliku sredstava Europske unije i lokalnog udjela će osigurati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”, naglasio je.
Procjena je da će za izgradnju svih centara do kraja razdoblja u kojem je moguće opravdavati EU sredstva biti potrebno oko 1,5 milijardi kuna iz EU, oko 390 milijuna kuna iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 213 milijuna kuna lokalnih sredstava.
Borba protiv korupcije – važan cilj Vlade
Vlada je donijela Akcijski plan za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine te Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2019.-2020.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je da je borba protiv korupcije iznimno važan cilj Vlade, dodavši da je već puno toga učinjeno na normativnoj razini, ali i na razini jačanja institucija.
Podsjetio je da Hrvatska ima Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020 i u okviru te Strategije danas se donosi treći Akcijski plan, kao i Antikorupcijski program za trgovačka društva.
Ministar je kazao da se oba dokumenta temelje na puno edukacije i preventivnih mjera, od kojih je najvažnijom ocijenio transparentnost u radu, što stvara okruženje koje se odupire i bori protiv korupcije.
Važna odluka za Šibenik
Prihvaćena je Odluka o utvrđenju usklađenih iznosa potraživanja koje imaju Republika Hrvatska i druge pravne osobe prema društvu TEF-Tvornica elektroda i ferolegura d.d., Šibenik, s ciljem provedbe povećanja temeljnog kapitala novoosnovanog društva Batižele d.o.o., Šibenik.
Državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Krunoslav Katičić podsjetio je da se ova odluka temelji na Odluci o prihvaćanju razvojnog projekta „Batižele”, od 2. kolovoza 2018. godine, kojom je utvrđena obveza da se usklade iznosi državnih potraživanja kojim će se provesti povećanje temeljnog kapitala društva Batižele d.o.o.
Utvrđeni su konačni iznosi potraživanja kojim će se provesti povećanje temeljnog kapitala društva Batižele d.o.o., a koji predstavljaju glavnice duga prema društvu TEF d.d., sve sukladno prihvaćenom Razvojnom projektu „Batižele“.
“Odlukom se modelom dokapitalizacije, uz djelomični otpis kamata, omogućava aktiviranje neaktivne državne imovine te rješenje nagomilanog dugogodišnjeg problema”, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je riječ o velikoj odluci za Šibenik i problem koji već godinama stoji.
“U dobroj suradnji Vlade, Ministarstva državne imovine, Grada Šibenika i zainteresiranih društava smo na tragu rješenja ovog problema”, kazao je.
Preporuka za sklapanje izvansudske nagodbe
Dana je preporuka Hrvatskim autocestama d.o.o. za sklapanje izvansudske nagodbe sa Stečajnom masom iza Kamen-Ingrad d.d. “u stečaju”.
Ministar Dražen Bošnjaković izvijestio je da su HAC i Kamen Ingrad bili poslovni partneri i sudionici nekoliko ugovora o građenju, temeljem kojih je Kamen Ingrad izvodio određene radove za potrebe HAC-a.
Podsjetio je da je Kamen Ingrad otišao u stečaj i sada pravni subjektivitet ima stečajna masa iza Kamen Ingrada, dodavši da su u tijeku tri procesa pred trgovačkim sudovima, gdje se pokušava iznaći rješenje za njihove imovinsko-pravne odnose koji su nastali kao posljedica tih ugovora.
“Oni su se obratili našem Povjerenstvu za izvansudsko rješavanje sporova, sudjelovali su u tom procesu i došli su do prijedloga nagodbe pa nam spomenuto povjerenstvo predlaže da odobrimo ovu nagodbu, kojom bi oni regulirali svoje odnose”, kazao je ministar Bošnjaković.
Po tom prijedlogu nagodbe, HAC se između ostalog obvezuje da u roku od 30 dana od dana sklapanja izvansudske nagodbe isplati stečajnoj masi iza Kamen-Ingrad d.d. “u stečaju” iznos od 7,5 milijuna kuna.
Postupak pregovora o sklapanja dodatka Kolektivnog ugovora
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.
Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika ministarstva unutarnjih poslova i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika dostavili su Vladi, dopisom od 27. ožujka 2019. godine, zahtjev za pokretanje postupka pregovora o visini regresa, dara za djecu i godišnje nagrade za božićne blagdane.
Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić pojasnila je da će se o visini regresa, dara za djecu i godišnje nagrade za božićne blagdane za svaku slijedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje te isto ugovoriti dodatkom Kolektivnom ugovoru.
Provedba Nacionalnog programa reformi
Prihvaćeno je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2018. za razdoblje studeni 2018. – travanj 2019.
Vezano uz mjere ekonomske politike, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak izvijestio je da od ukupno 159 planiranih aktivnosti, njih 85 je provedeno, a 71 aktivnost je u tijeku.
Što se tiče provedbe mjera za postizanje ciljeva strategije Europa 2020., državni tajnik je kazao da je riječ o mjerama dugoročnijeg, kontinuiranog karaktera, a do sada je od ukupno 48 planiranih aktivnosti, provedeno njih 30, dok je 18 aktivnosti u tijeku.
Izvor: Vlada/Hina