U Velikoj vijećnici jučer je održana 7. sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije.Na sjednici je prihvaćeno Izvješće župana o radu za prvo polugodište 2018. Godine, Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna za 2018., Prijedlog Odluke o Županijskoj riznici DNZ-e, Polugodišnji izvještaj o radu ŽUC-a, Prijedlog Odluke o odabiru – koncesija marina Lovište – Općina Orebić, Prijedlog Odluke o namjeri davanja koncesije – privezište Lopud, Prijedlog Odluke o namjeri davanja koncesije – Lafodia – Lopud, Prijedlog Odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu – ŽUC DNŽ, Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o ispravnosti vode za piće u DNŽ za 2017.
Prihvaćen je i Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća Dubrovačko-neretvanske županije o provedbi Plana gospodarenja otpadom RH i objedinjenih izvještaja jedinica lokalne samouprave u 2017. godini.
VIJEĆNIČKA PITANJA
U sklopu vijećničkih pitanja Marko Vidović tražio je pojašnjenje što Agencija za gospodarenje otpadom točno radi te jesu li točni navodi o milijunskim troškovima za plaće zaposlenih.
Župan je odgovorio kako je AGO bila tema u medijima bez pravog temelja.
”Kad se kaže Agencija javnost misli da je to neka nadstruktura, a Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o. je tvrtka koju je Županija osnovala jer je zakonski bila obvezna to napraviti. Ja sam je zatekao kada sam postao župan. Njezina funkcija je utvrditi najbolji način za gospodarenje otpadom s posebnim naglaskom na realizaciju Centra za gospodarenje otpadom. Mi imamo lokaciju koja je ucrtana u svim prostornim planovima, radimo brojne Studije, postupke izvlaštenja itd. Za desetak dana ćemo dobiti konačnu Studiju izvodljivosti, uvjeren sam da ćemo dobiti lokacijsku dozvolu jer smo dobili građevinske dozvole za pristupne ceste što je bio uvjet. To je projekt od 50 milijuna eura, a to je odgovor onima koji se pitaju što radi Agencija”, rekao je župan.
Stipo Gabrić tražio je da se zaštiti cijena otkupna mandarine, rekavši i kako je veliki problem s radnom snagom.
”Nažalost ne možemo imati zaštićenu cijenu, kako bi pomogli proizvođačima i otkupljivačima osnovali smo jedno Povjerenstvo. Europska unija je prošle godine imala mehanizam kojim se otkupljivao dio mandarina kao nadoknada za ruski embargo, ali to je ukinuto ove godine jer te potpore nisu dovoljno korištene. Predlagali smo Ministarstvu da osigura jedan dio otkupa, ali uvjeren sam da će doći u dolinu Neretve kamo smo ga pozvali. Možete računati na našu pomoć”, rekao je župan.
Kristina Čurćija pitala je kada će se raspisati natječaj za Dom za starije Dubrovnik i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, kao i hoće li se na opožarenim područjima saditi nešto drugo osim alepskog bora. Također pitala je hoće li Županija sanirati štetu na Termoterapiji, koja je nastala uslijed nedavnih velikih kiša.
”Imali smo tri požara, a oni u Orebiću i Kuli Norinskoj bili su u blizini kuća. U Konavlima je velika opožarena površina, ali na sreću daleko od kuća. Proglasili smo elementarnu nepogodu za Orebić i Kulu Norinsku i uputili smo sudskog vještaka da procjeni štetu. Vidjet ćemo što možemo napraviti u suradnji s Vladom RH za ljude kojima su stradale kuće. Što se tiče pošumljavanja, u Trsteniku smo imali primjer lošeg pošumljavanja i išli smo prema Hrvatskim šumama da se to rješava drugačije. Što se tiče Termoterapije mi ćemo sanirati štetu. Dom za starije Dubrovnik je nadležna ustanova i to se mora riješiti”, rekao je župan te dodao kako će natječaji za ustanove iz pitanja vijećnice biti raspisani te kako su trenutno postavljeni vršitelji dužnosti koji odgovaraju za ustanovu.
Marinko Pažin pitao je u kojoj su fazi projekti u lučkoj infrastrukturi s obzirom na to da se u medijima spominju investicije od 400 milijuna kuna.
”Imamo osam projekata lučke infrastrukture koji su pokrenuti ili su u završnoj fazi pripreme. Te projekte financirat će fondovi EU, a radi se o projektima koji su u programu boljeg povezivanja otoka.
To su luka Perna u Orebiću, Polačište u Korčuli, lukobran Puntin također u Korčuli, luka Trpanj u Općini Trpanj, Prigradica u Općini Blato, Trajektno‐putnički terminal Vela Luka, Luka Ubli na Lastovu te Donje čelo na otoku Koločep ukupne vrijednosti oko 60 milijuna eura. Svi ovi projekti su u visokom stupnju razrade ili spremnosti, a vjerujemo kako će do kraja godine svi biti spremni za prijavu za financiranje putem fondova EU. Za ove projekte Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ima na raspolaganju EU sredstva . Ovi projekti su dokaz kako nam članstvo u EU može donijeti veliku dobit, jer ne znam kako bi ovi projekti bili napravljeni iz Proračuna RH”, rekao je župan.
Pero Jerković pitao je što je dogovoreno na nedavnom sastanku s predstavnicima Hercegovačko-neretvanske županije gdje je jedna od tema bila i izvorište u Doljanima odakle Metković dobiva pitku vodu. Pitao je i zašto Županija nije kupila 70 tisuća metara četvornih na Petki, a zanimalo ga je i podržava li župan radničko dioničarstvo u hotelima Maestral.
”Mi smo nedavno imali sastanak s predstavnicima Hercegovačko-neretvanske županije, a tamo smo razmatrali rješavanje odvodnje za Ivanicu kako bi se zaštitila Ombla, ali i popravak cjevovoda u Neumu kako bi se zaštitilo Malostonski zaljev. Govorilo se i o Doljanima i utvrđeno je kako će Grad Metković i Općina Čapljina utvrditi na koji način će se koristiti to izvorište. Što se tiče Petke, naša Javna ustanova upravlja zaštićenim područjima bez obzira u čijem je vlasništvu. Tko god bude vlasnik tamo ostaje park-šuma”, rekao je župan.
”Što se tiče Maestrala svaki dobar prijedlog radničkog dioničarstva ćemo podržati. Ne može se samo kupiti hotele, treba njima i upravljati. Bilo bi dobro da zaposlenici kupe na natječaju Maestrale, mi ćemo dati potporu radnicima, ali ne možemo i nećemo kupovati hotel”, rekao je župan.
Alan Farac pitao je kako je došlo do blokade računa Općine Lastovo te koje su okolnosti dovele do toga i kolika je krivnja samog načelnika Lea Katića.
”Lastovo je naša mala općina koja ima svoje probleme koje razumijemo. Ovrha je došla nenadano, ovo općinsko vodstvo nije odgovorno za nju jer datira iz prijašnjih mandata, ali postoji odgovornost općinskog vodstva u tome što nisu po članku 244. Ovršnog zakona, na što je načelnika upozorio ministar uprave, ograničili ovrhu za najnužnija sredstva. Načelnik nije trebao dovesti Općinu u pitanje kako će funkcionirati. On je prije ove ovrhe imao dvije ovrhe, jednu od Ministarstva turizma i Ministarstva kulture. Nije plaćao svoje obveze odnosno nije koristio sredstva sukladno njihovoj namjeni. Također imali su problema i s plaćanjem NPKLM-u za vodu”, rekao je župan
”Mi nismo odgovorni za funkcioniranje Općina jer jedinice lokalne samouprave moraju odgovarati za svoj proračun. To na Lastovu nije bio slučaj i mi smo odlučili pomoći interventnim sredstvima. Isplatili smo odgojiteljicama dvije plaće. Ja ću sad ovdje reći da mi nećemo preuzeti taj vrtić, to je odgovornost Općine. Uspjeli smo pokriti dug Općine u iznosu od 395 tisuća kuna, a na njima je daljnje poslovanje. Upozoravam ih ponovno da moraju odgovorno voditi općinu. Od 22 općine i grada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nitko osim Lastova nije se pojavio s ovakvim prekoračenjima i nećemo im pokrivati njihove obveze”, rekao je župan.