Sukladno odluci Ministarstva pravosuđa RH u pločanskom sudu je započeo postupak osnivanja zemljišne knjige za k.o. Ploče u svibnju 2015. godine. Do sada je formirano 1710 zemljišnoknjižnih uložaka, odnosno isti broj katastarskih čestica od ukupnog broja od 3518 parcela, što znači gotovo polovina.
Uglavnom su provedeni upisi vlasništva na poljoprivrednom zemljištu uz Crnu rijeku, dio poslovne zone gradskog zemljišta, veći dio naselja Baćina i Stablina, sela Barbiri. Još uvijek nije započelo izlaganje u odnosu na parcele unutar same gradske jezgre. Naime, sadašnja k.o. Ploče se proteže na tri stare katastraske općine k.o. Komin, k.o. Baćina i k.o. Plina, a za ovu zadnju nema zemljišnih knjiga.
Nisu označene granice pomorskog dobra, kafići izašli iz gabarita stambenih zgrada
Ploče su grad koji je nastao iza Drugog svjetskog rata negdje 50-tih godina, te nema stare gradske jezgre, već se grad razvijao oko postojeće teretne luke. Gradile su se stambene zgrade, najstarije su one na Prišnici, kasnije u Rogotinskoj ulici, te one u ulici Vladimira Nazora. Niti jedna od tih zgrada nije bila ucrtana u katastar kao građevina, već se u katastru kao kultura vodi pašnjak, šuma. Tek je nešto zgrada novije gradnje na području starog k.o. Komin ucrtano i uknjiženo u stare zemljišne knjige i to one u ulici Kralja Petra Svačića i na Trgu kralja Tomislava. Zbog toga ova nova katastarska izmjera ima veliku važnost za Grad Ploče. Sam Grad Ploče je sa sudom potpisao ugovor o sufinanciranju postupka osnivanja zemljišne knjige za k.o. Ploče, a u potpunosti je financirao katastarsku izmjeru koja je prethodila ovom sudskom postupku u značajnom iznosu od oko 5.000.000,00 kuna. Sada građani koji provedu upis svog prava vlasništva u novoformirane zk uloške refundiraju Gradu Ploče iznos od 0,80 lipa po m2 uknjiženog vlasništva. Međutim uvidom u novi katastarski operat za k.o. Ploče utvrđeno je kako na istom nisu označene granice pomorskog dobra, nisu adekvatno obilježene prometnice, nogostupi, zelene površine unutar gradskog područja. Granice pomorskog dobra su samo djelomično označene i to na onom dijelu koji je već ranije bio uknjižen u zemljišnim knjigama , dok primjerice pločanska riva nije označena kao pomorsko dobro.
Unatoč tome Županijska Lučka uprava donosi rješenja kojima se obvezuju vlasnici brodica na plaćanje naknada za vezove po dužnom metru, što je, smatraju mnogi, protivno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, obzirom da nemaju uknjiženo pravo upravljanja i gospodarenja u zemljišnim knjigama, kako starim tako i novim. Što se tiče zgrada prema novom elaboratu nije označeno zemljište potrebno za redovitu upotrebu zgrada, već je samo iz zraka tlocrtno naznačena gola površina same zgrade. Posebno je to problematično u ulici V. Nazora gdje su smješteni brojni kafići i drugi poslovni prostori, koji su svojom površinom izašli iz gabarita postojećih stambenih zgrada na nogostup, bez adekvatne građevinske dokumentacije, odnosno nisu tražene izmjene sukladno zakonu. Unatoč tome uz prešutnu suglasnost gradskih vlasti stanje je kakvo jest. Sada će u postupku osnivanja zemljišne knjige doći do problema, upravo zbog toga, jer suvlasnici neće moći prezentirati sudu uporabne dozvole, rješenja o izvedenom stanju, a sud mora postupati sukladno Zakonu i Ustavu. Čak je dio dokumentacije uništen ili zagubljen pa Ured za prostorno uređenje i gradnju neće moći izdati adekvatne isprave za uknjižbu. Tu će se morati posebno angažirati predstavnici stanara u prikupljanju dokumentacije, ako već nisu do sada, jer sukladno Zakona o gradnji moraju za uknjižbu na sud priložiti akt za uporabu građevine ili rješenje o izvedenom stanju ukoliko je bilo nekakvih promjena na izgrađenoj građevini. Podsjećamo da rok za ozakonjenje građevina prema pozitivnim propisima teče do 30. lipnja 2018., pa su dužni podnijeti zahtjeve kojima će pokrenuti upravni postupak za legalizaciju. U protivnom će sud za takve objekte u nove zemljišne knjige upisati negativne zabilježbe, te je neizvjesna sudbina takvih objekata.
Grad Ploče će po prvi put dobiti svoju zemljišnu knjigu
Začuđujuće brzo je provedena nova katastarska izmjera po izvođaču Geodetskom zavodu Split, ali je primijećeno da se velikim dijelom poklapa sa starom k.o.Ploče, pa ostaje za razmisliti da li su samo preneseni podatci u novi digitalni plan, a za to Grad Ploče izdvojio enorman novčani iznos. U novoj izmjeri je bilo i drugih nelogičnosti pa su tako formirane i parcele koje su imale svega nekoliko m2.
Novim izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama olakšan je postupak osnivanja zemljišne knjige, tj upis vlasništva, pa tako prema čl. 183. st. 1 ZZK/17 se u vlastovnicu zemljišne knjige unosi podatak o osobi čiji su podatci prikupljeni u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji, ili proizlaze iz podataka pisanog dijela postojećeg katastarskog operata ako su ti podatci novijeg datuma od podataka upisanih u postojeću staru zemljišnu knjigu , knjigu položenih ugovora, pologa isprava, a za koje postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva po zakonu, kao i provođenjem drugih mogućih dokaza prema pravilima izvanparničnog postupka. No unatoč tome svi pozvani na sud su dužni donijeti sve isprave na kojima temelje svoj upis vlasništva, bez obzira da li su ranije bili uknjiženi u zemljišnu knjigu ili polog isprava, jer je to modus stjecanja npr. kupoprodajni ugovori, darovni ugovori, rješenja o nasljeđivanju, sudske odluke i sl.
Tempo rada Povjerenstva za osnivanje zemljišne knjige je ustaljen, izlaganje se obavlja 3 dana u tjednu, ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom. Međutim, kako stranke često dođu na izlaganje bez naprijed navedenih isprava dolazi do odgađanja rasprava, te to usporava rad suda i katastra.
Postupak osnivanja zemljišnih knjiga je od strateškog interesa i za Republiku Hrvatsku i za Grad Ploče, i svima je u interesu sa se ovaj postupak što brže okonča. Grad Ploče bi po prvi puta dobio svoju zemljišnu knjigu k.o. Ploče, ali i da ta nova zemljišna knjiga bude odraz pravog stanja na terenu. To bi u svakom slučaju pogodovalo razvitku gospodarstva za naš grad, ali i stanovnicima – suvlasnicima stanova da apliciraju prema sredstvima EU fondova za obnovu dotrajalih fasada, koje narušavaju vizualne konture grada i prijetnja su za sigurnost ljudi.