DOBRODOŠLI U NAŠU VREMENSKU KAPSULU: PRIČA O ZAVIČAJNOJ ZBIRCI GRADAC
Priča o Zavičajnoj zbirci Gradac priča je o jednoj ljubavi. Iskonskoj i vječnoj ljubavi prema zavičaju. Glavni akteri ove priče su bračni par, Milenko i Mirjana Andrijašević. Mjesto radnje je maleno mjesto na kraju, ili na početku, Splitsko-dalmatinske županije – Gradac. Vrijeme radnje je 2018. godina – godina u kojoj Zavičajna zbirka Gradac obilježava 10 godina od svojega otvaranja javnosti, u kojoj Arboretum Gradac obilježava 20 godina od svojeg utemeljenja te godina u kojoj se obilježava Europska godina kulturne baštine.
Ova je priča započela 1988. godine kada su Mirjana i Milenko Andrijašević odlučili ostvariti svoje dugogodišnje i pomalo nestvarne snove – otvoriti obiteljski muzej i arboretum u centru Gradca. Prema njihovoj zamisli, muzej je imao za cilj brižno čuvati i promovirati baštinu Gradca i bliže okolice (od Drvenika do Neretve, te dijela Vrgoračkog kraja), a arboretum postati oazom zelenila i tišine u centru mjesta.
Uslijedile su godine podizanja arboretuma i prikupljanja građe za zbirku. Dio građe je kupljen, a dio doniran od strane stanovnika općine Gradac. ”Od prvoga dana, odaziv naših ljudi da nam pomognu izgraditi taj svojevrstan dom naših predaka, bio je izniman. Sjećam se kako je poštar Predrag jednoga jutra na naša vrata došao s velikim paketom iz Australije. Bila sam iznenađena budući da ne poznajemo nikoga tko tamo živi. Kad smo otvorili paket, ostali smo bez riječi. U njemu je bilo pismo i narodna nošnja našega kraja. Poslala nam ju je gospođa Millie Marinkovich porijeklom iz Graca koja je čula da stvaramo zavičajnu zbirku i željela dati svoj doprinos tom velikom događaju”, kazala nam je Mirjana Andrijašević, voditeljica Zavičajne zbirke Gradac.
Sljedeći korak bio je pronaći prostor gdje će zbirka naći svoj dom. Rješenje se nametnulo samo po sebi. U obiteljskoj kući nalazila se stolarija (nekadašnja pekara) Zlatka Andrijaševića, Milenkova oca, koju je obitelj vrlo brzo preuredila u prostor prikladan za Zavičajnu zbirku.
”I danas se sjećam kako su nam neki ljudi govorili da smo blesavi što radimo muzej i da bi u tom prostoru, inače u samom centru mjesta, mogli sagraditi barem četiri apartmana i od njih zarađivati. Iako smo bili svjesni da bavljenje kulturom ne donosi financijsko bogatstvo, mi smo imali san i nije bilo druge no ostvariti ga. Bogatstvo koje smo dobili njegovim ostvarenjem, ne može se mjeriti ni sa čim”, ponosno će Mirjana Andrijašević.
U konačnici, Ministarstvo kulture dodijelilo je Zavičajnoj zbirci Gradac svojstvo kulturnog dobra te je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – listu zaštićenih kulturnih dobara. Prema riječima Ministarstva kulture:
”Zavičajna zbirka Gradac vrijedan je kulturno-povijesni dokument za prostor Gornjeg makarskog primorja, jer se velika većina izloženih predmeta odavno ne proizvodi i ne upotrebljava. Nove tehnologije i društvene promjene utjecale su i na promjene tradicijske kulturne baštine, a izloženi predmeti donose nam poruke iz prošlosti o životu naših predaka i omogućuju nam da ih bolje upoznamo”.
Danas Zavičajna zbirka broji preko 2.000 eksponata i sadržava arheološku građu od prapovijesti do srednjeg vijeka te kamene ulomke arhitekture s lokaliteta antičke ville rusticae iz okolice Gradca. Etnografsku građu čine: kompletna stolarska radionica, kućni inventar, košare, metalno i zemljano posuđe, namještaj, predmeti tradicijskoga gospodarstva, tradicijski tekstil, alat, oružje, ribarski pribor i oruđe, predmeti vezani za pomorstvo, a kulturno-povijesnu: pokućstvo, zrcala, ure, posuđe, slike, fotografije, razglednice, knjige, glazbala i dokumenti. Većina predmeta koji se čuvaju u Zavičajnoj zbirci Gradac bili su u uporabi od konca 19. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća i raznolikog su porijekla. Dio predmeta pripadao je seoskoj tradicijskoj kulturi s prostora Vrgoračkog kraja, a dio građanskom sloju priobalja, na primjer obiteljima pomoraca i iseljenika u prekooceanske zemlje.
Stalni postav Zavičajne zbirke koncipiran je prema cjelinama: ribarski pribor; stara dalmatinska kužina, tinel starog kapetana, stolarska radionica, glazbeni instrumenti i lapidarij.
”Riječ je o nekoj vrsti vremenske kapsule u koju smo brižno spremili blaga naših predaka – predmete kojima su se služili i vještine koje su poznavali – kako bismo ih otrgnuli od zaborava i sačuvali za generacije koje dolaze. Mjesto je to mističnog susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti; mjesto okupljanja umjetnika, turista, našega svita i svih prijatelja našega mista; mjesto kojeg s ponosnom pokazujemo svima onima koje put nanese u naš Gradac. Značaj koji baština ima za identitet nekog naroda, ali i čovječanstva u cjelini, je neprocjenjiv. Zato je biti čuvarom baštine veliki privilegij”, kazala nam je Mirjana Andrijašević, voditeljica Zavičajne zbirke Gradac.
Zavičajna zbirka Gradac otvorena je tokom cijele godine. Ipak, najviše posjeta ostvaruje ljeti tijekom turističke sezone. U Zbirci nema stalno zaposlenih osoba. Goste u stručni obilazak Zbirkom vodi licencirani turistički vodič Zlatko Andrijašević, ujedno i sin Milenka i Mirjane. ”Iako su naši najčešći posjetitelji turisti iz raznih europskih zemalja, nama najdraži posjetitelji su naša djeca. U suradnji s Osnovnom školom Gradac, s kojom imamo jako lijepu suradnju, organiziramo sat baštine tijekom kojeg učimo našu djecu o njihovim precima i važnosti baštine. Učimo ih kako svatko dijete treba imati korijenje – znati od kuda dolazi i krila – pomoću kojih može doći gdje god to poželi”, kazao je Zlatko Andrijašević.
U sklopu Zavičajne zbirke Gradac danas djeluje i Arboretum Gradac, u kojem raste preko 200 biljnih vrsta. Prošle godine pokrenut je i službeni postupak njegova uključenja u Hrvatsko botaničko društvo. U Arboretumu se u ljetnim mjesecima održavaju koncerti klasične i klapske glazbe, okrugli stolovi te kazališne predstave. Kao rezultat, Zavičajna zbirka postala je kulturnim centrom Gradca.
|
|
Fotogalerija
[Best_Wordpress_Gallery id=”213″ gal_title=”180129gradac-zbirka”]