Ima li interesa među Hrvatima da grade pelješki most? Po svemu sudeći, most koji će spojiti hrvatski sjever i jug graditi će neki drugi ljudi, jer u Hrvatskoj trenutačno nedostaje nekoliko tisuća radnika u građevinskom sektoru. Naši inženjeri, armirači, zidari i tesari već su masovno otišli u Njemačku ili Irsku. Prema statistikama, Hrvatsku je do sada napustilo više od 50 tisuća radnika, koji su uglavnom radili u građevinskom sektoru, pa bi se moglo dogoditi da pelješki most neće imati tko graditi bez obzira na veliki interes među domaćim tvrtkama, koje bi bile podizvođači radova kineskom konzorciju China Road and Bridge Corporation koji će izvoditi prvu fazu mosta Pelješac s pristupnim cestama.
Toga se pribojava i građevinar, Dragan Martinović, koji naglašava da su iz Hrvatske otišli mladi radno sposobni, a da su “ostali zgubidani koji niti znaju niti žele raditi u građevinarstvu”.
– Država je dopustila da sposobni radnici odu, a ostalo ih je 450 tisuća u javnoj upravi. Ja namjeravam graditi investiciju od stotinu stanova u Zagrebu i nemam ljudi za rad. Tako će biti i za gradnju pelješkog mosta, pribojava se Martinović.
Mladi ljudi ne žele raditi za 5000 kuna jer s tim novcem ne mogu napraviti ništa u životu. Iz zemlje su otišli ljudi s konkretnim zanimanjima, a ostali su nam pravnici, rezolutan je Martinović.
– A nisu samo otišli građevinski radnici iz Hrvatske, otišli su i oni iz Bosne koji su do sada uglavnom radili na izgradnji autocesta i drugim gradilištima – podsjeća Martinović, koji očekuje nedostatak radne snage na gradilištu mosta.
Drugo jednako važno pitanje je koja će biti cijena rada. Hoće li kineski konzorciji smanjiti satnice onima koje dovede sa sobom, pa s njima “izravnati” i domaće radnike.
– Velike firme će pogoditi poslove sa Kinezima kao podizvođači, ali se postavlja pitanje koliko će se plaćati rad radnika, o tome će sve ovisiti – kaže Martinović.
– I što možemo učiniti? Ništa! U Hrvatskoj nema građevinskih radnika s kojima bi se mogao napraviti most. Neće se mladi ljudi vratiti iz Njemačke i Austrije na Pelješac. Najbolje je da se most izgradi, pa tko ga god radio. Ako Kinezi imaju jeftine radne snage neka ih dovedu i završe posao – rezolutan je Martinović.
Kompenzacija iz ‘uvoza’
A u Hrvatskoj već od kraja 2016. nedostaje radnika u graditeljstvu koji sustavno napuštaju RH i odlaze raditi u druge članice EU koje imaju razvijenija gospodarstva.
Kako će se i na koji način kompenzirati eventualni nedostaci kvalitetne radne snage budući će poslovi na izgradnji mosta zahtijevati veliki broj svih profila radnika u građevinarstvu, nitko u ovom trenutku ne može odgovoriti.
– Radnici u graditeljstvu godinama su radili za vrlo niske plaće, u mnogim tvrtkama i bez plaće. Već 2012. bilo je jasno ta će u takvim uvjetima mnogi prijeći u druge djelatnosti ili napustiti zemlju. Država je na prijedlog dijela poslodavaca prelagano povećala (kvote) broj dozvola za zapošljavanje stranih radnika i to najviše u graditeljstvu. To je jedan model kompenzacije nedostatka radnika, uvoz stranih radnika koji će biti spremni raditi za nisku plaću, pojašnjava Domagoj Ferdebar iz Sindikata graditeljstva Hrvatske. Drugi model je puno bitniji i za domaće radnike i za stvaranje kvalitetnijeg gospodarstva, a to je povećanje cijene rada u graditeljstvu na svim razinama, a posebno radnicima na gradilištima, smatra Ferdebar.
Sindikat graditeljstva Hrvatske upravo je u završnoj fazi pregovora za Kolektivni ugovor za graditeljstvo kojim se uređuju plaće i drugi uvjeti rada radnika u graditeljstvu. Glavni razlog kolektivnih pregovora je značajno povećanje plaća, raspoređenih u deset grupa složenosti poslova uz primjenu minimalnih ugovorenih cijena i uvjeta rada za radnike kod svih poslodavaca u građevinarstvu.
– Na ovaj način, radna mjesta u graditeljstvu postat će interesantna kvalitetnim radnicima u Hrvatskoj, onima koji su privremeno zaposleni u drugim zemljama i posebno učenicima koji godinama u širokom luku zaobilaze srednje strukovne škole. Strukovne i tehničke građevinske škole su prazne, a sve zbog godina i godina obezvrjeđivanja građevinskih zanimanja – težak rad za malu plaću, drži Ferdebar.
Kako će se riješiti svojevrsni paradoks – hrvatski građevinci odlaze raditi u europske zemlje, a posao stoljeća u Hrvatskoj će najvjerojatnije raditi stranci? Razlog za nezainteresiranost je vrlo jasan, u Austriji, dakle, samo nekih 200 kilometara od Zagreba, građevinski radnik za isti posao može zaraditi četiri puta više. Ne zaboravimo da ovdje govorimo graditeljstvu i vrlo teškim uvjetima rada od samog obavljanja posla do vremenskih uvjeta kojima su građevinski radnici izloženi. Nadalje uz razlike u plaćama u Hrvatskoj i razvijenijim članicama EU, postoji i velika razlika u organizaciji rada. Zbog toga se u Hrvatskoj na gradilištima radi više prekovremenih sati, što uzrokuje i više ozljeda na radu – kazati će Ferdebar.
Investicije stižu, radnici odlaze
U resornom ministarstvu rada i mirovinskog sustava ističu da je pelješki most je projekt od izuzetnog značaja za Republiku Hrvatsku te vjerujemo kako će se na ovom projektu angažirati brojne hrvatske tvrtke, što je iznimno važno za hrvatsko gospodarstvo odnosno graditeljski sektor. Rastom gospodarstva te velikim investicijskim projektima, u djelatnosti graditeljstva pojavio se određen nedostatak radne snage te stoga kontinuirano provodimo niz aktivnosti kako bi se riješio navedeni problem.
Trenutno je u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje gotovo 7.000 nezaposlenih radnika u zanimanjima vezanim za graditeljstvo. Cilj ove Vlade je prvenstveno aktivirati raspoloživu domaću radnu snagu. Ujedno smo osigurali preko 200 milijuna kuna namijenjenih mjerama obrazovanja nezaposlenih osoba za deficitarna zanimanja, s posebnim naglaskom na zanimanja iz djelatnosti graditeljstva, kažu u resornom Ministarstvu rada.
Osim toga, nedostatak radne snage rješava se putem kvota za zapošljavanje stranih radnika. Upravo najviše dozvola za novo zapošljavanje stranaca Vlada je odobrila za djelatnost graditeljstva i to 12.170 dozvola, naglašavaju iz ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Kada krenu radovi na pelješkom mostu broj ovakvih dozvola biti će zasigurno i veći. U Hrvatskoj gospodarskoj komori se pak nadaju da će se naše veće tvrtke koji se bave niskogradnjom udružiti, kao što je to bio slučaj kod nekih prethodnih mega-projekata, primjerice A1 – Dalmatina, autocesta kralja Tomislava.
Slovenski model
Na samoj izgradnji pelješkog mosta moguće je dobivanje posla na ispitno-istraživačkim, pripremnim i zemljanim radovima. Po našem mišljenju, u značajnom dijelu korist će imati industrija građevnih materijala, primjerice za nasipni i slični kameni materijal, koji se kineskoj strani neće isplatiti dovoziti zbog krajnje cijene jer bi s troškovima prijevoza iz drugih područja svijeta zasigurno više koštao nego naš domaći.
Također, iskustvo sa dosadašnjih svjetskih gradilišta govori kako kineske tvrtke sa sobom donose većinu materijala i opreme, kao i nekvalificirane radne snage. Određenu šansu treba vidjeti u uslugama visokokvalificiranog stručnog osoblja, u inženjerstvu i tehničkom savjetovanju pa i stručnom nadzoru, nadaju se u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Neki pak predlažu da se problem nedostatka radnika rješava po slovenskom modelu. Taj bi model poslodavcima omogućio odobravanje zapošljavanja stranaca po potrebi, to jest odobravanje zapošljavanja stranog radnika u situaciji kada se dokaže da na hrvatskom tržištu nema raspoložive radne snage. Upravo će ovo biti spasonosna formula za nabavku radnika na gradilištima pelješkog mosta u Komarni i Brijesti, jer u BiH, Srbiji, Makedoniji, još uvijek ima zidara, tesara, armirači koji su spremni doći raditi u neretvansko priobalje i na Pelješac.
I dok naši građevinci odlaze raditi u europske zemlje, posao stoljeća u Hrvatskoj će najvjerojatnije raditi stranci. Jer, u obližnjoj Austriji za isti posao dobijete četiri puta više novca. Velika je i razlika u organizaciji rada, kaže Domagoj Ferdebar iz Sindikata graditeljstva Hrvatske
U Ministarstvu rada vjeruju kako će se na gradnji pelješkog mosta angažirati brojne hrvatske tvrtke: ‘Trenutno je u evidenciji nezaposlenih HZZ-a gotovo 7.000 nezaposlenih u zanimanjima vezanim za graditeljstvo. Cilj ove Vlade je prvenstveno aktivirati raspoloživu domaću radnu snagu. Nedostatak radne snage rješava se putem kvota za zapošljavanje stranih radnika.
Za zapošljavanje stranih građevinaca odobreno je 12.170 dozvola
Piše: Stanislav Soldo (Slobodna Dalmacija)