Gradovi Ploče, Opuzen i Metković dobili su mršave trojke iz transparentnosti proračuna, s tim da je Metković na začelju od 128 hrvatskih gradova, od kojih je njih čak 83 dobilo ocjene 5 i 4, piše Dubrovački vjesnik pozivajući se na Institut za javne financije, koji godinama prati transparentnost proračuna u županijama, gradovima i općinama Hrvatske. Institut je analizirao dostupnost pet važnih dokumenata u razdoblju od studenoga 2016. do ožujka 2017. godine na web stranicama jedinica lokalne uprave i samouprave. Obuhvaćeno je izvršenje proračuna za 2015., polugodišnje izvršenje proračuna za 2016., prijedlog proračuna za 2017., izglasani proračun za ovu godinu, odnosno odluka o privremenom financiranju te proračunski vodič za građane za ovu godinu.
Pratilo se daju li jedinice lokalne samouprave građanima uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije, jer samo tako se može pratiti kako se prikuplja i troši javni novac. Metković je npr. od traženih dokumenata, piše Dubrovački vjesnik, objavio tek tri, a osim Metkovaca ni građani Opuzena i Ploča nemaju uvid u što se troši njihovi novci kroz Proračunski vodič.
Ocjenom 5 u našoj Županiji ocijenjeni su Grad Dubrovnik, te općine Konavle i Ston. Dubrovnik je na osmom mjestu u Hrvatskoj, a ispred njega su Bakar, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica i Delnice. Konavle su pak među pet hrvatskih općina koje su dobile najvišu ocjenu od svih hrvatskih općina. Ipak, od 428 općina u Hrvatskoj netransparentnih je najviše u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sama Županija, po broju objavljenih dokumenata, ocijenjena je peticom, uz njih još 14. Četvorkom su u našoj županiji ocijenjeni Grad Korčula i Općina Dubrovačko primorje, tricu su, uz Ploče, Opuzen i Metković, dobili općine Blato, Janjina, Lumbarda, Trpanj i Župa Dubrovačka, a dvojku općine Kula Norinska, Mljet i Smokvica. S nedovoljnim su „prošle“ općine Lastovo, Orebić, Slivno i Vela Luka, a s nulom Pojezerje i Zažablje, s tim da Općina Zažablje jedina u Hrvatskoj nema internetsku stranicu.
Iz Instuta ističu kako objava pet proračunskih dokumenata na mrežnim stranicama lokalnih jedinica ne podrazumijeva ni njihovu apsolutnu proračunsku transparentnost, ni apsolutnu odgovornost njihovih vlasti, ali znači da se lokalne jedinice barem pridržavaju Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, što je prvi korak prema potpunoj proračunskoj transparentnosti kao preduvjetu za značajniju participaciju građana u odlučivanju o prikupljanju i potrošnji likalnih sredstava.