Grad Ploče odbio je izdati posebne uvjete na idejni projekt Pretovarna stanica „Ploče“, istočno od odlagališta otpada Lovornik u Baćini. Navedeni zahvat, stoji u obrazloženju, nije planiran u Prostornom planu Grada Ploča. Osim toga, u Idejnom projektu nisu uzete u obzir količine u tonama koje se na Lovorniku ugovorno zbrinjavaju iz Općine Gradac. Ukupna generirana godišnja količina otpada s toga područja tijekom godine, prema podacima Komunalnog održavanja, iznosi 2 115 tona miješanog komunalnog otpada i 86 tona glomaznoga otpada, što znači da Idejnim projektom nije točno utvrđena niti ukupna godišnja količina otpada koji bi se sa lokacije Pretovarne stanice na Lovorniku pretovarao i vozio u Županijski centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Utvrđeno je, također, da je Pretovarna stanica projektirana kao zatvoreni sustav, odnosno da bi se njenom eventualnom izgradnjom onemogućila bilo kakva komunikacija s površinom postojećega komunalnog odlagališta. Na taj način bi se dovela u pitanje mogućnost daljnje sanacije komunalnog odlagališta, što je, kako stoji u obrazloženju, sa stajališta Grada Ploča neprihvatljivo.
Ministarstvo zdravstva-Uprava za sanitarnu inspekciju je, po službenoj dužnosti, izdala uvjete po kojima bi se trebala projektirati i graditi eventualna PS na lokaciji Lovornik, uz istaknute napomene vezane za neusklađenost lokacije s prostornim planovima i obvezom Grada Ploča i Županije za sanacijom i zatvaranjem deponija na postojećoj lokaciji. Tu se prije svega ističe, kako neslužbeno saznajemo, kako je lokacija za sakupljanje i deponiranje otpada zbog iskorištenosti kapaciteta i neodgovarajućih uvjeta za daljnji prihvat otpada (komunalnog Grada Ploča i dijela Primorja koje je pripadalo bivšoj općini Ploče, azbestnog otpada, raznog tehnološkog i dr. otpada Luke Ploče, bivše vojarne, bivših industrijskih pogona i sl.) predviđena za zatvaranje i sanaciju. Niz je faktora koji govore tome u prilog, a najvažinji su: neposredna blizina Jadranske magistrale D 8 – pravac Split – Dubrovnik; presijecanje magistrale na krivini; povremeno zatrpavanje magistralnog pravca otpadnim vrećicama, papirom i drugim otpadom kod pojave vjetra; ometanje prometa dimom kod povremenih požara na depou- rizično pogotovo u ljetnim mjesecima kod pojačanog prometa i većeg broja turista, zatim nepovoljna hidrogeološka podloga – curenje nepročišćenih procjednih otpadnih voda u Baćinska jezera, pogotovo Mindele i procjeđivanje u more – Crniševo – Tanka punta, kao i nepovoljna ruža vjetrova – raznošenje otpada po okolišu, magistrali, poljoprivrednim površinama, jezerima…, česti požari i dimljenje uslijed samozapaljenja, te raznošenje vatre i dima kod gorenja deponije na veće udaljenosti – dioxini i razni drugi štetni spojevi šire u okoliš – tlo, vodu, floru i faunu. Tim razlozima treba dodati i nedovoljan kapacitet deponije i za same Ploče, a kamo li više općina, udaljenost, kao ekonomski negativan pokazatelj, nemogućnost razvoja neposrednog i daljeg okruženja zbog širenja neugodnih mirisa, isparenja, dimova i slično, te razmnožavanje insekata i glodara, ptica koje raznose otpad i predstavljaju rizik po nastanak i širenje zaranih i drugih bolesti opasnih za životinje i čovjeka.