U proljeće na području doline Neretve, od Mostara do Ploča, kreće projekt kojim će se do 50 posto smanjiti količina pesticida u vodi i povrću. Projekt će voditi stručnjaci Zavoda za javno zdrvstvo te nadležnih institucija iz Splita i Dubrovnika, a cilj mu je detoksikacija tla te veća poljoprivredna proizvodnja i zdravija hrana, javlja Dubrovački vjesnik.
Prirodni lijek
Jedan od voditelja bit će i dr. sc. Mirsad Sadiković. „Neretva u slivu ispire tlo, a podzemnim strujama te tvari truju voće, povrće, ribe, školjke, a u konačnici i ljude. Ugrožen je cijeli hranidbeni lanac i moguće je da se cijeli kraj proglasi neekološkom zonom. Ispiranje zagađenog tla stvara nove generacije sve otpornijih bakterija. No, postoji mineral vulkanskog podrijetla zeolit, koji je stopostotni prirodni čistač i filter. Cilj je bez poskupljenja proizvodnje stvoriti potpuno novi hrvatski brand voća, povrća i mesnih proizvoda utemeljenih na prirodnim i zdravim principima uzgoja. Kao dodatak hrani u tovu detoksificira organizme životinja, jača imunitet, stimulira apetit i enzime antioksidacije. U Hrvatskoj ga ima malo u Zagorju, a više u Srbiji i u BiH. Kao detoksikator primjenjuje se preko 70 godina širom svijeta, obavljeno je stotine pokusa s njim, a koriste ga i vinogradari“, tvrdi Sadiković, koji je patentirao kako zeolit razbiti na mikročestice od svega pet mikrona kako bi ulazile u stanice biljaka i životinja i čistile ih od štetnih tvari.
Opasni teški metali
Suradnik Sadikovića će biti toksikolog dr. sc. Višnja Bukvić iz Metkovića. „Koncentracija otrova višestruko se povećava, a vrh hranidbenog lanca, posebno čovjek, ima i tisuće puta veću koncentraciju otrova od dozvoljene. Delta je većinom meliorirana i pretvorena u obradivo tlo na kojem se biljke često tretiraju previsokim dozama pesticida, herbicida, fungicida i umjetnih gnojiva. Danas je stanje nešto bolje, ali priroda, voda i tlo pamte godinama, rekla je , među ostalim, Višnja Bukvić. Ističe kako trovanje olovom rezultira gubitkom apetita, metalnim okusom u ustima, opstipacijom i kolikama, a simptomi su slabost, nesanica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima. „Niže količine uzrokuju oligospermiju i tetraspermiju odnosno manju plodnost muškaraca i žena, a trudnicama može izazvati spontani pobačaj.
Vrijeme raspada olova u kostima je 32 a u bubrezima sedam godina. Duža izloženost manjim količinama kadmija izaziva oštećenje bubrega, poremećaj metabolizma kalcija uz promjene na kostima i krvnom sustavu i anemiju. Za izbacivanje kadmija iz organizma ljudi treba čak 20 godina. Veća je koncentracija u lisnatom povrću: blitvi, kupusu i osobito špinatu, te žitu i duhanu, a na moru ga je najviše u školjkašima, ribama i rakovima. Umjetna gnojiva, fungicidi i stočna hrana sadrže kadmij te značajno onečišćuju tle, vegetaciju i životinje. Živa ima baktericidna i pesticidna svojstva, pa se živini spojevi koriste kao fungicidi za zaštitu biljaka. Bubrezi, mozak i probavni organi stradavaju kod trovanja živom. Arsen se pak kumulira u zooplanktonu a toksični učinak očituje se u poremećaju funkcije i strukturi tkiva“, pojašnja doktorica Bukvić