Nakon studiranja agronomskog fakulteta i života u Zagrebu, Tomo Ostojić se vratio u rodno mjesto, Peračko Blato u zaleđu Ploča gdje je pokrenuo biznis sa smokvama. U vlastitom pogonu suši i proizvodi razne prerađevine od suhih smokava, smokvenjake, pekmeze a najzanimljivije su energetske pločice brzi i zdravi zalogaji namijenjeni sportašima za nadoknadu energije.
Ima raznih sa okusom citrusa, brusnice… Za one koji ne znaju smokvenjaci su tradicionalnim dalmatinskim kolači proizvedeni od suhe smokve i nekada su bili nezamjenjivi u dalmatinskim kućama a sada bi mogli postati slatki suvenir iz doline Neretve. Posebno dizajnirani i zapakirani poput popularnih toblerona, samo puno prirodniji i zdraviji. Tomo proizvodi dvije vrste smokvenjaka. One obične ali i pikantne za probranu ljubitelje ode delicije.
U pikantne smokvenjake ide poseban sastojak peperoncino, koji daje poseban okus dok su ostali sastojci isti, osnova svega je sušena i prešana smokva uz dodatak, badema, limuna, naranče, cimeta.
Zanimalo nas je kako nastaje smokvenjak ?
Suha smokva se najprije opere od nečistoća, melje, zatim mješa sa dodatcima i na kraju se smjesa dehidrira u željenoj formi. Kada se ohladi masa se preša i smokvenjak dobiva konačan izgled.
Osim smokvenjaka na OPG-u Ostojić se proizvode i energetske pločice. Zanimljiva i veoma kalorična poslastica. Kao i za smokvenjak osnova je sušena smokva. Međutim, razlika je u nijansama. Osim smokava kao bazne sirovine u energetskim pločicama su još i sastojci poput quinoe, brusnice, proteina koji su odabrani nutricionističkim pristupom i analizom kako bi se dobio idealan omjer ugljikohidrata i proteina, zapravo svaka vrsta pločice je zasebna u nutritivnom smislu, pojašnjava nam Tomo.
U sezoni berbe i prerade smokava obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ostojić zapošljava desetak radnika a ove je jesni proizveo deset tona suhih smokava, dio na vlastitim stablima a dio u suradnji sa kooperantima. Za razliku od brojnih dalmatiskih OPG-ova koji nikako ne mogu do sredstava EU-a i uglavnom se žale na zahtjevnu papirologiju Tomo uspijeva konkurirati za sredstva iz EU-a.
Iz programa ruralnog razvoja mjere 4.1.2. povukli smo 226 tisuća kuna što predstavlja 50 posto vrijednosti uložene u modernizaciju pogona za preradu smokava. Modernizacija pogona odnosila se na nabavku novih strojeva u dijelu prerade i pakiranja, govori naš sugovornik dok nam ponosno pokazuje strojeve za preradu smokava.
Ipak do poticaja nije tako lako doći, previše je birokracije sa kojom se poljoprivrednici jako teško nose.
Budući se radi o novoj mjeri potpora nakon Iparda, u program mjera ruralnog razvoja po mom viđenju ušlo se nespremno i kao rezultat toga imate zahtjeve koje nemaju veze sa proizvodnjom i poduzetništvom u poljoprivredi, kaže Tomo, naglašavajući da poljoprivrednici upravo na takve stvari troše dosta vremena poglavito u pronalasku i ishođenju dokumenata.
Ali dobro naviknuli smo mi na birokraciju u RH pa nije problem, nadam se da će i u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nakon početničkih grešaka uočiti nedostatke i popraviti do otvaranja sljedećih mjera iz fondova EU-a, poručio je Ostojić ovoj državnoj agenciji.
O poduzetništvu u poljoprivredi dalo bi se dugo pričati, o nedostatcima i tegobama koje mladi poljoprivrednik mora proći da bi ostvario bilo kakav cilj. Događa se to da bez obzira na vašu ideju,sposobnost upornost i postignute rezultate do sredstava za financiranje ne možete doći bez hipoteke na nekretnini i depozita, dakle vama nitko ne vjeruje kao mladom poduzetniku, kaže Ostojić.
Osim toga, dodatni problem u konkretnoj proizvodnji smokava je usitnjenost posjeda, nepostojanje upisa u zemljišne knjige te općenito nesređeno stanje oko raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta na području grada Ploča.
Ovo je tema koja je još jedna u nizu otegotnih okolnosti za ovaj kraj,nesređene zemljišne knjige, vlasništvo zemljišta, i raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta. Vrijeme za rješavanje ovih problema, koji su temelj za povlačenje sredstava iz EU polagano ističe, jer bez sređivanja zemljišnih knjiga i državnog poljoprivrednog zemljišta nema napretka, reći će Ostojić.
Priča na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Ostojić najprije je krenula sa suhim smokvama da bi se nastavila smokvenjacima i prerađevinama od smokava, koje se danas izvoze i u Njemačku i Austriju. Konkurencija je jaka jer se uvozi jeftina smokva lošije kvalitete.
Ja nemam ništa protiv uvoza smokava u RH, kako kažu svaka roba ima svog kupca, ali me smeta kada se uveze smokva iz Turske preradi u Hrvatskoj i onda se taj proizvod naziva Hrvatskim kao i moj proizvod makar u njemu nema ništa hrvatskog, to treba razgraničiti, predlaže Tomo.
Iako ima dosta problema, proizvodnja suhih smokava i prerađevina na OPG-u Ostojić u Peračkom blatu je pozitivna hrvatska priča. To je svakako i dio ovdašnje turističke ponude poglavito ruralnog turizma, koji se promovira u dolini Neretve.
piše: Stanislav SOLDO