Rasprostranjena percepcija o učestalijem obolijevanju stanovništva Neretve od raka bila je povod za analizu krajem 2015. godine o pojavnosti različitih sijela karcinoma (sijelo je organ ili primarna stanica na kojem/kojoj nastaje bolest, odnosno lokalitet) na neretvanskom području (NP), koji su povezani s izloženosti pesticidima, ali i ostalih najčešćih sijela, koja su uspoređena s pojavnošću u Županiji i RH. U županijskom Zavodu željeli su, pored usporedbe učestalosti obolijevanja od malignih bolesti u neretvanskom području u odnosu na Županiju, razmatrati i rizike obolijevanja od pojedinih vrsta malignih bolesti. Analizu su napravili mr. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva i Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije, iz županijskoga zavoda za Javno zdravstvo, a odnosi se na period od 2002. do 2013. godine.
Kako navode u svom radu, objavljenom u Vjesniku Zavoda za javno zdravstvo DNŽ., izloženost pesticidima može biti u dodiru s kožom (dermalna), udisanjem (inhalacijska), te trovanjem (stručan naziv ingestija kontaminirane hrane ili pesticidnih pripravaka); u posebnom su riziku osobe profesionalno izložene pesticidima, poput poljoprivrednika. Prema dosadašnjim spoznajama, izloženost pesticidima povezuje se s povećanim rizikom obolijevanja od raka prostate, mozga i malignih bolesti hematopoestskog sustava (limfomi, leukemije, multipli mijelom). U radu dr. Boban i dr. Lakić analiziran je rizik obolijevanja od svih sijela raka ukupno, zatim sijela raka s povećanim rizikom obolijevanja s obzirom na izloženost pesticidima te pet vodećih sijela raka u Županiji, a podaci su prikazani prema spolu i tri lokaliteta (neretvansko područje, Dubrovačko – neretvanska županija i Republika Hrvatska).
U razdoblju 2002.-2013. u Županiji od malignih bolesti oboljelo je 3 776 osoba muškog spola i 3 251 osoba ženskog spola. Najčešća sijela raka kod muškaraca bili su bronh i pluća, prostata, debelo crijevo i rektum, te mokraćni mjehur, a kod ženskog spola dojka, debelo crijevo i rektum, bronh i pluća, te jajnik.
Ukupni rizik obolijevanja od svih sijela raka u NP za muški spol podjednak je riziku u Županiji, a manji od rizika u RH. Rizik obolijevanja muškaraca od leukemije u NP bio je statistički značajno veći (23 posto) u odnosu na riziku Županiji, a podjednak riziku u RH. Statistički značajan manji rizik obolijevanja muških osoba u NP bio je za rak mozga u odnosu na rizik u DNŽ i RH, dok u ostalim usporedbama sijela raka nije bilo značajne razlike.
Ukupni rizik obolijevanja od svih sijela raka za ženski spol u NP podjednak je riziku u DNŽ i RH. Rizik obolijevanja ženskih osoba od raka štitnjače bio je statistički značajno veći u NP od rizika u DNŽ (34 posto) i RH (43 posto), te za rak jajnika u odnosu na rizik u RH (23 posto). Značajno manji rizik obolijevanja ženskih osoba u NP bio je za leukemiju u odnosu na rizik u DNŽ, te za leukemiju, limfome i multipli mijelom u odnosu na rizik u RH. U ostalim usporedbama sijela raka nije bilo statistički značajne razlike među lokalitetima.
Dakle, mogli bismo zaključiti da percepcija o većoj učestalosti pobolijevanja raka u dolini Neretve u odnosu na druga područja u Županiji, odnosno u Hrvatskoj, i nije posve istinita. Međutim, većim rizicima u odnosu na hrvatske prosjeke izloženi su neretvanski muškarci u slučaju mogućnosti obolijevanja od leukemije, dok je kod žena prisutan veći rizik za rak štitnjače i rak jajnika. Ono što su analize tima Zavoda za javno zdravstvo DNŽ dalje pokazale, a čime se nismo detaljno bavili u ovom članku, je i veća učestalost obolijevanja u gradovima nego u selima, bez obzira na pretežitu industrijsku ili neindustrijsku orijentaciju grada.