Kao što je bilo i najavljeno, Svjetska banka je s danom 31. svibnja 2016. godine zatvorila financiranje projekta Integracije trgovine i transporta u luci Ploče, međutim sve komponente projekta još uvijek nisu završene. Svi radovi koji budu obavljeni nakon 31. svibnja 2016., neće se moći platiti iz zajma nego iz proračuna RH ili vlastitih sredstava Lučke uprave. Procjena je da će biti potrebno osigurati oko tri do četiri milijuna kuna za ove radove. Inače, zajam Svjetske banke smatra se vrlo povoljnim izvorom financiranja budući je kamata koju je Lučka uprava plaćala posljednjih pet godina ispod jedan posto, točnije oko 85 baznih poena.
Projekt Integracije trgovine i transporta započeo je 2005. godine i imao je za cilj povećati konkurentnost i kvalitetu usluga uzduž europskog prometnog koridora Vc uzimajući pritom u obzir njegov međunarodni karakter i značaj, kako za EU tako i za države kojima prolazi Mađarsku, BiH i Hrvatsku. Poseban naglasak projekt ima u luci Ploče što se očituje kroz povećanje prekrcajnih kapaciteta luke kao i ubrzanje procesa povećanja učešća privatnog kapitala kod obavljanja lučkih djelatnosti. U tom smislu planirano je izgraditi nove terminale: za kontejnere, rasute terete i ulazni terminal, pored toga planirana je izgradnja glavne lučke ceste, operativnih lučkih površina i druge lučke infrastrukture kao i novi lučki informacijski sustav. Ukupna vrijednost projekta samo u infrastrukturu iznosi oko 140 milijuna Eura pri čemu na zajmove Svjetske banke otpada oko 110 milijuna Eura, dok su ostala sredstva osigurana u proračunu RH i manjim dijelom iz poslovanja Lučke uprave Ploče.
Kontejnerski terminal završen 2009. godine
Novi terminal za kontejnere pušten je u rad još 2009. godine i na njemu djelatnost , na temelju koncesije, obavlja Luka Ploče d.d. koja je terminal u skladu sa koncesijskim ugovorom opremila potrebnom prekrcajnom opremom uključujući i nabavu specijalizirane lučke kontejnerske dizalice za prekrcaj kontejnerskih brodova tipa „Panamax“. Lučka uprava Ploče i Luka Ploče d.d. su 2009. godine u suradnji sa Svjetskom bankom i međunarodnim konzultantima uspješno završili pregovore i sklopili koncesijske ugovore u svezi upravljanja i opremanja novih lučkih terminala. Ti ugovori su sklopljeni na načelima Javno –Privatnog -Partnerstva pri čemu je Lučka uprava kao javni partner imala obvezu izgraditi temeljnu lučku infrastrukturu na novim terminalima dok je obveza Luke Ploče d.d. kao privatnog partnera opremiti terminale odgovarajućom prekrcajnom opremom. Vrijednost ove opreme procjenjuje se na oko 40 milijuna Eura. Koncesijski ugovori koji su sklopljeni u luci Ploče bili su prvi ugovori takve vrste u hrvatskoj lučkoj praksi. Lučki informacijski sustav definiran je kao programska platforma koja omogućuje dionicima u lučkoj zajednici (špediteri, agenti, terminalni operateri, državni organi i dr.) da učinkovitije i jednostavnije obavljaju svoje poslove štedeći pritom vrijeme i novac, ovaj informacijski sustav uspješno je implementiran i pušten u rad 2011. godine.
Ogromna kašnjenja na terminalu za rasute terete
Početak građenja terminala za rasute terete i ulaznog terminala koincidirao je sa smjenom bivšeg rukovodstva Lučke uprave Ploče. Ugovor o građenju novog terminala za rasute terete sklopljen je 2012. godine na iznos od oko 405 milijuna kuna sa rokom građenja od 790 dana. Terminal je trebao biti završen 30. lipnja 2014. godine i od tada je rok završetka odgađan četiri puta, pa tako ovaj terminal nije završen još ni dan danas. Procjenjuje se da bi terminal sukladno ugovoru o građenju što podrazumijeva ishođenje uporabne dozvole mogao biti završen negdje u rujnu ove godine. Ako bude tako, to će biti ukupno kašnjenje od gotovo 800 dana što je sto posto više nego što je ugovoreno. Izgradnju ovog terminala od početka pratile su brojne kontroverze koje su se očitovale u velikom broju nepredviđenih i vantroškovničkih radova koji se procjenjuju na iznos od oko sto milijuna kuna. Ovi radovi uglavnom su rađeni prema projektu izvođača radova što vjerojatno nisu bila optimalna rješenja za naručitelja tj. Lučku upravu.
Naručitelj nije bio u stanju sam upravljati projektom za razliku od bivše uprave pa je za poslove voditelja projekta angažiran vanjski konzultant koji je do sada plaćen više od 1,3 milijuna kuna. Zbog ovako velikih kašnjenja Lučka uprava ima ogromne direktne troškove (nadzor, voditelj projekta, konzultanti, klizna skala i dr.) koji se na terminalu rasutih tereta i ulaznom terminalu procjenjuju na oko 15 milijuna kuna. Ono što najviše smeta u ovoj priči je činjenica da Lučka uprava najvjerojatnije neće naplatiti niti kune penala za kašnjenje koji su inače ugovoreni u maksimalnom iznosu od 40 milijuna kuna i to, između ostaloga, što još uvijek ni dan danas nema pravovaljanu građevinsku dozvolu za terminal rasutih tereta. Slična situacija je i kod izgradnje ulaznog terminala, i tamo radovi kasne više od godinu dana u odnosu na ugovoreno uz velike direktne troškove za Lučku upravu. Završetak ovog terminala predviđa se za kraj ove godine.
Koliko je složena situacija u svezi Lučke uprave Ploče i završetka ovog projekta ukazuje i činjenica da je Vlada RH u Upravno vijeće Lučke uprave od pet svojih članova imenovala čak dvoje pomoćnika ministra, tako da sada u Upravnom vijeću ima ukupno troje pomoćnika ministra, što nije slučaj u niti jednoj državnoj lučkoj upravi. Iako su novi članovi vijeća Lučke uprave imenovani prije više od mjesec dana još uvijek nije održana niti jedna sjednica Upravnog vijeća Lučke uprave Ploče u novom sazivu niti je poznato kada će se održati.